Dubrovački muzeji u srijedu, 14. svibnja 2025., u Etnografskom muzeju predstavili su katalog izložbe „Iza objektiva: Jero Pugliesi, učeni gospari i tempi passati“, autorice Marine Filipović.
Katalog prati istoimenu izložbu, otvorenu u travnju ove godine u žitnici „Rupe“, koja je posvećena opusu liječnika Jera Pugliesija (1862. – 1907.), pripadnika viših društvenih slojeva čiji su se pojedinci iz strasti bavili fotografijom. Fotografije, sačuvane u obliku negativa i pozitiva u fundusu Zbirke fotografija i fotografskog materijala Kulturno-povijesnog muzeja, bilježe svakodnevicu, proslave, društvena i vjerska zbivanja, ljude iz dubrovačke okolice, ali i dragocjene prizore nekadašnjih gradskih vizura. Pugliesijev rad karakterizira spoj dokumentarnosti i estetskog senzibiliteta, a sačuvani fotografski materijal svjedoči o njegovoj strasti prema tome mediju.
„Pojam fotograf amater ili amaterska fotografija ne isključuje profesionalnost. Amater je doslovno onaj koji je zaljubljen u to što radi, a fotograf amater može napraviti podjednako dobru ili lošu fotografiju kao i profesionalni fotograf. Kvaliteta fotografije u biti se svodi na pojedinca koji snima, na njegove vještine i osjećaj za trenutak. Sve ovo posjedovao je Jero Pugliesi, ugledni liječnik koji je u svom kratkom životu ostvario iznimno bogat fotografski opus. Na izložbi i u njezinom pratećem katalogu, uz Jerove snimke, prikazani su i radovi Augusta Maynerija, Antuna Pugliesija i Marije Pugliesi, jer su oni dio jedne veće kompaktne cjeline, no ipak je naglasak, s punim pravom, na Jeru“, istaknula je autorica Marina Filipović.
Povjesničar umjetnosti Ivan Viđen na predstavljanju kataloga naglasio je kako se kroz godine istraživanja više puta susretao s Pugliesijevim radom te je postavio pitanje što bi bilo da je živio u neko drugo vrijeme ili da se profesionalno bavio fotografijom. Nedvojbeno, dodao je, Pugliesi pripada važnim protagonistima razvoja hrvatske fotografije.
„Njegov rad ima drugačiji pogled, senzibilitet koji podsjeća na kasnije autore poput Dabca, Pavića ili Grčevića. Mnogi misle da je nakon 1806. u Dubrovniku sve stalo, ali fotografije Jera Pugliesija pokazuju suprotno – da se živjelo punokrvno, stvaralo i promišljalo. On je bilježio cijeli krug života – od ljudi, običaja, arhitekture, do prirode i svakodnevice. Dubrovnik, suprotno predrasudama, nije zaostajao. Imao sam u rukama dokument koji potvrđuje da je dagerotipski kabinet u Dubrovniku postojao svega dvije godine nakon što se dagerotipija pojavila u Parizu! I to ne u privatnom vlasništvu, već u instituciji – što je senzacionalan podatak“, zaključio je Ivan Viđen.
Za sve posjetitelje, izložba „Iza objektiva: Jero Pugliesi, učeni gospari i tempi passati“ može se pogledati u Etnografskom muzeju u žitnici „Rupe“ do 1. srpnja 2025., a istoimeni katalog dostupan je u muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru i žitnici „Rupe“.
Na predstavljanju kataloga, uz autoricu Marinu Filipović i povjesničara umjetnosti Ivana Viđena, govorila je i ravnateljica Dubrovačkih muzeja dr. sc. Marija Šiša-Vivek.
