U hrvatskom zdravstvu neke se priče povremeno ponavljaju i godinama a da se pravo rješenje nikako ne pronalazi. Jedna od takvih je i dugovanje bolnica veledrogerijama za potrošene, ali neplaćene lijekove, što se u pravilu rješava tzv. sanacijama iz državnog proračuna, navodi Jutarnji list.
Naime, prema najnovijim podacima, dug bolnica prema veledrogerijama za isporučene lijekove i medicinske proizvode na kraju srpnja premašio je 730 milijuna eura, što je dosad nezapamćen iznos, izvijestila je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), točnije Koordinacija veledrogerija. Pritom su upozorili na ozbiljnost trenda rasta duga, što ugrožava dostupnost lijekova u bolnicama.
“Dug hrvatskih bolnica prema veledrogerijama za isporučene lijekove i medicinske proizvode na dan 31. srpnja dosegnuo je više od 730 milijuna eura, od čega je više od 550 milijuna eura dospjelih, ali neplaćenih obveza. Isti trend nastavljen je i u kolovozu, tako da će biti i dodatnih 70 ili 80 milijuna eura novog duga”, upozorava Jasminko Herceg, predsjednik HUP-ove Koordinacije veledrogerija.
Naglašava da više nema prostora za podizanje novih kredita kojima bi mogli osigurati dodatna sredstva za dobavu lijekova. Sad je već upitna sigurna i redovita opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima, što bi moglo značiti da bi uskoro bolnice mogle imati problema s liječenjem pacijenata. Samo u srpnju dug je na mjesečnoj razini, u odnosu na lipanj, porastao za više od 68 milijuna eura, što je gotovo dvostruko više od prosječnog mjesečnog rasta duga u prvoj polovini godine.
“Trend takvog rasta duga je zabrinjavajući i neodrživ”, smatraju u HUP-u te traže sustavno rješenje. Naime, neke bolnice imaju račune starije od godinu i pol, a većina bolnica ima dugovanja starija od 300 dana, što znači da se višestruko krše odredbe zakonskog plaćanja. Primjerice, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević ima račune neplaćene 514 dana, OB Gospić 363, OB Virovitica 349, OB Zabok i bolnica hrvatskih veterana 342, OB Dr. Ivo Pedišić u Sisku 336, OB Dubrovnik 327, OB Vinkovci 315, OB Varaždin 327…
“Dug hrvatskih bolnica prema veledrogerijama za isporučene lijekove i medicinske proizvode na dan 31. srpnja dosegnuo je više od 730 milijuna eura, od čega je više od 550 milijuna eura dospjelih, ali neplaćenih obveza. Isti trend nastavljen je i u kolovozu, tako da će biti i dodatnih 70 ili 80 milijuna eura novog duga”, upozorava Jasminko Herceg, predsjednik HUP-ove Koordinacije veledrogerija.
Naglašava da više nema prostora za podizanje novih kredita kojima bi mogli osigurati dodatna sredstva za dobavu lijekova. Sad je već upitna sigurna i redovita opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima, što bi moglo značiti da bi uskoro bolnice mogle imati problema s liječenjem pacijenata. Samo u srpnju dug je na mjesečnoj razini, u odnosu na lipanj, porastao za više od 68 milijuna eura, što je gotovo dvostruko više od prosječnog mjesečnog rasta duga u prvoj polovini godine.
“Trend takvog rasta duga je zabrinjavajući i neodrživ”, smatraju u HUP-u te traže sustavno rješenje. Naime, neke bolnice imaju račune starije od godinu i pol, a većina bolnica ima dugovanja starija od 300 dana, što znači da se višestruko krše odredbe zakonskog plaćanja. Primjerice, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević ima račune neplaćene 514 dana, OB Gospić 363, OB Virovitica 349, OB Zabok i bolnica hrvatskih veterana 342, OB Dr. Ivo Pedišić u Sisku 336, OB Dubrovnik 327, OB Vinkovci 315, OB Varaždin 327…
Mnogi ovo naglo povećanje neplaćanja troškova za lijekove povezuju s nedavnom odlukom da se bolnički limiti ne isplaćuju u punom iznosu unaprijed, nego da se 10 posto isplaćuje po realizaciji posla. S obzirom na to da su izdaci za plaće izuzetno porasli od lani, dio bolnica najveći dio svog limita troši upravo na plaće.
Ministarstvo zdravstva pak poručuje da redovito održava formalne i neformalne sastanke s predstavnicima veledrogerija i da kroz dijalog nastoji usuglasiti modele koji će osigurati trajno rješenje opskrbe lijekovima, uz izbjegavanje rješavanja isključivo reaktivnim i kratkoročnim mjerama, poput sanacija. Navode također da sanacije kao privremeno rješenje ne doprinose ni financijskoj održivosti veledrogerija ni dugoročnoj stabilnosti zdravstvenog sustava.
Cilj je, kažu, uspostava odgovornog i održivog financiranja koje će spriječiti potencijalnu akumulaciju dugovanja te omogućiti redovnu opskrbu svih zdravstvenih ustanova potrebnim lijekovima. U Ministarstvu zdravstva također naglašavaju da pacijenti nemaju razloga za zabrinutost jer će poduzeti sve potrebne mjere da bi se osigurala neprekinuta i sigurna opskrba lijekovima, bez ikakve ugroze za bolesnike.
Oko tog su u Koordinaciji veledrogerija skeptični, ali ističu da je srećom situacija s plaćanjem lijekova koji se izdaju na recept u ljekarnama prihvatljiva. Računi se uglavnom plaćaju u roku 120 dana, što pacijentima jamči da će dobiti lijek za svaki izdani recept.
