Povodom obilježavanja 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva te 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora, Dubrovački muzeji – Arheološki muzej, s 26 predmeta iz vlastite bogate ranosrednjovjekovne zbirke, sudjelovali su na izložbi Arheološkog muzeja u Splitu „Ecclesia et Regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine”, koja je otvorena 9. prosinca 2025.
Predmeti potječu s više lokaliteta unutar povijesne jezgre grada Dubrovnika, Župe, Stona te Janjine. Radi se u najvećoj mjeri o kamenoj plastici datiranoj od 8. do 11. st. koja je krasila sakralne objekte kao što su crkva Sv. Stjepana na Pustijerni, Sv. Marije od Kaštela, Sv. Petra Velikog, Sv. Marije Velike (Gospa od Lužina), Sv Mihajla u Stonu te ostalih mnogobrojnih lokaliteta. Upravo ovi eksponati, sa svojim ukrasima, izradom i motivima, svjedoče o zajedničkom vjerskom i kulturnom identitetu koji se razvijao upravo kroz elemente spomenutih crkvenih reformi.
Izložba predstavlja najvrjedniju arheološku, sakralnu i arhivsku baštinu od kasne antike do 12. stoljeća, a okupila je više od 250 izuzetnih spomenika i prikaza kulturno-povijesnog naslijeđa iz preko 30 hrvatskih, bosanskohercegovačkih i crnogorskih institucija, od crkvenih riznica i muzeja do arhiva i znanstvenih ustanova.
Crkveni sabori održani u splitskoj katedrali 925. i 928. godine predstavljaju ključnu prekretnicu u oblikovanju kako crkvenog ustroja, tako i srednjovjekovne hrvatske države. Njihovim zaključcima dalmatinski i hrvatski gradovi objedinjeni su u jedinstvenu crkvenu pokrajinu sa sjedištem, metropolijom, u Splitu. Time je potvrđen primat splitskog nadbiskupa, utemeljen na povijesnoj važnosti salonitanske biskupije, te postavljen temelj za kasnije povezivanje dalmatinskih gradova s Hrvatskom u političkom i kulturnom smislu. Zanimljivo je istaknuti da upravo iz 925. godine potječe pismo pape Ivana X., u kojem se hrvatski vladar Tomislav prvi put u povijesti spominje kao kralj Hrvata
Prvi put na izložbi, na jednom mjestu predstavljeni su epigrafski natpisi, liturgijski predmeti, rukopisi, relikvijari i arhitektonski fragmenti ranosrednjovjekovne baštine. Predstavljena građa obuhvaća područje splitske nadbiskupije s centrom u splitskoj katedrali, kao i sva područja koja su tijekom ranog srednjeg vijeka bila pod crkvenom jurisdikcijom splitskog nadbiskupa: zadarsku, kninsku, ninsku, krčku, rapsku, osorsku, skradinsku, makarsku, hvarsku, dubrovačku, stonsku, trebinjsku, kotorsku i sisačku biskupiju. Izlošci koji potječu iz tih prostora, od župnih crkava do velikih katedralnih kompleksa, od sitnih ulomaka do najpoznatijih spomenika, svjedoče o zajedničkom vjerskom i kulturnom identitetu koji se razvijao upravo kroz elemente spomenutih crkvenih reformi.
Autori izložbe: dr. sc. Ante Jurčević (Arheološki muzej u Splitu), dr. sc. Maja Petrinec (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika), dr. sc. Vinicije B. Lupis (Institut za društvene znanosti Ivo Pilar), dr. sc. Jakov Vučić (Arheološki muzej Zadar), doc. dr. sc. Ana Azinović Bebek (Hrvatski restauratorski zavod), prof. dr. sc. Krešimir Filipec (Filozofski fakultet u Zagrebu) i doc. dr. sc. Josip Višnjić (Filozofski fakultet u Puli). Kustosica izložbe: Ivana Banovac iz Arheološkog muzeja u Splitu. Suorganizatori izložbe uz Dubrovačke muzeje su i Riznica splitske katedrale, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Hrvatski restauratorski zavod, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar te Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatske biskupske konferencije, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.
Na otvaranju izložbe u ime Dubrovačkih muzeja bili su, ravnateljica dr. sc. Marija Šiša- Vivek te kustos i voditelj ranosrednjovjekovne zbirke, Darko Milošević. Za sve posjetitelje izložba ostaje otvorena do ožujka 2026. u Arheološkom muzeju u Splitu.
