Država će za rješavanje stambenog pitanja zaštićenih najmoprimaca graditi stanove u Solitudu sukladno obvezama prema Zakonu o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda RH, koji je stupio na snagu početkom travnja 2024. godine. Za dubrovačke obitelji zaštićenih najmoprimaca, gradit će se i nove zgrade i preuređivati stare, kako bi se proces rješavanja njihova stambenog pitanja i povrat imovine vlasnicima priveo kraju. Država je prije godinu dana ustrojila Registar stanova u elektroničkom obliku koji sadržava centralizirani popis i podatke o svim stanovima u RH u vlasništvu ili suvlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci i zaštićeni podstanari. Prema tome registru u Dubrovniku je 112 takvih stanova u kojima živi 213 najmoprimaca i članova njihovih domaćinstava, a ti stanovi imaju ukupno 353 vlasnika.
Ivo Maslać, dugogodišnji član dubrovačke Udruge stanara koji okuplja zaštićene najmoprimce u Dubrovniku kaže kako pravih zaštićenih najmoprimaca u Dubrovniku ima puno manje i da bi država u Gradu Dubrovniku mogla riješiti veliku većinu stvarnih zaštićenih najmoprimaca u stanovima u vlasništvu Grada Dubrovnika koji su prazni odnosno koriste se nelegalno.
– Koliko je meni poznato u Dubrovniku, pravih zaštićenih najmoprimaca nema više od četrdeset, u udruzi imamo sedamdeset članova, a na popisu koji je sačinilo Ministarstvo ima koječega – govori Maslać.
Prije tri godine kada je država objavila javni poziv da se svi zaštićeni najmoprimci i vlasnici jave Agenciji za promet, mi smo kao Udruga obavijestili sve naše članove uz informaciju što trebaju raditi. Tada se javilo svega 32 ljudi iz Dubrovnika. I kada je obavljan popis, prije dvije godine, opet iz Dubrovnika nije bilo nego 34 ljudi na tom popisu. U međuvremenu, znam da je umrlo desetak zaštićenih najmoprimaca, da ih je po posljednjem Zakonu sigurno pet, šest odlučilo uzeti od države novce jer su uspjeli na neki drugi način riješiti svoje stambeno pitanje. Zato je teško reći koliko nas točno ima, ali smo zato i tražili od Ministarstva graditeljstva da se svi stanovi iz registra obiđu i ustanovi tko tamo živi – govori Maslać koji objašnjava da i među članovima udruge ima onih koji stanuju u stanovima kao zaštićeni najmoprimci mada imaju nekretnine izvan grada, a ima i podstanara koji su članovi udruge.
– Ako će graditi dvije zgrade s po 20 stanova bilo bi dovoljno za sve. Osim toga država u Dubrovniku u svom vlasništvu ima sigurno tridesetak stanova koji su prazni ili u njima stanuju neki koji na to nemaju pravo. Tako bi mogli riješiti i tih sedamdesetak koliko se navodno spominje da ih ima jer je velika razlika između onoga što se prijavilo u registar Ministarstva graditeljstva, i kakvo je stvarno stanje. Ministarstvo je predvidjelo da bi u svakom pojedinom slučaju netko morao pokucati na vrata stana i provjeriti tko tamo stanuje. Tu bi otkrili da je tu cijeli niz izmišljenih zaštićenih najmoprimaca koji u dogovoru s kojekakvim drugim ljudima koji se pojavljuju kao vlasnici, jednostavno žele zaraditi – govori Ivo Maslać.
Pojašnjava kako je po presudi Europskog suda za ljudska prava tzv. “Slučaj Statileo“ država dužna plaćati razliku između tržišne najamnine i one najamnine koju je odredila zaštićenim najmoprimcima prema Zakonu. – Država je međutim protuzakonito prebacila plaćanje 50 posto te razlike najamnine na nas zaštićene najmoprimce. To bi trebalo početkom sljedećeg mjeseca biti na Vijeću Europe koje prati izvršenje sudskih presuda Suda za zaštitu ljudska prava – govori Ivo Maslać podsjećajući kako je Ustavni sud RH utvrdio kako je stanarsko pravo imovinsko pravo, da je država dužna vlasnike stanova obeštetiti, a najmoprimcima dozvoliti da ih otkupe po uvjetima Zakona iz 1994. godine.
U registru zaštićenih najmoprimaca koji je formiralo Ministarstvo ne nalaze se adrese stanova, a vlasnici i najmoprimci označeni su samo inicijalima. Navedena je kvadratura stanova i broj vlasnika i stanara. Najčešće je u tom registru među vlasnicima jedan do tri, četiri suvlasnika, no jedno dubrovačko prizemlje od 43 četvorna metra u kojem stanuje dvoje zaštićenih najmoprimaca ima čak 39 suvlasnika! Povrat jednog potkrovlja od 53 ‘kvadrata’ u kojem žive dvije osobe čeka 22-oje suvlasnika, stan na prvom katu od 85 ‘kvadrata’ u kojem stanuju dvije osobe ima 28 suvlasnika…
