Gradska vijećnica SDP-a, Anita Bonačić Obradović, u priopćenju se osvrnula na problematiku otpada u moru koji dolazi na dubrovačke plaže. Navodi kako se radi o otpadu koji ne dolazi samo iz Albanije i drugih zemalja, već i da dolazi i iz lokalnih područja.
U nastavku donosimo cijelo priopćenje:
“Koliko su nam puta HDZ i gradonačelnik Mato Franković ispričali priču da otpad na dubrovačkim plažama dolazi iz Albanije i da ne možemo ništa učiniti osim pokušati uvjeriti druge zemlje da “budu pažljivije”?
Za njih je to refren koji slušamo već mnogo godina i jedina prihvatljiva istina za građane, jer oni, kao odgovorni, nemaju rješenje za ovaj ozbiljan problem. Ali problem nije Albanija i njezin otpad, problem je što ista priča traje iz godine u godinu bez stvarnog napretka na terenu.
Za razliku od priče HDZ-a i Mata Frankovića, znanstvenici su proveli terensko znanstveno istraživanje koje jasno pokazuje da otpad na dubrovačkim plažama NIJE isključivo transnacionalnog podrijetla.
Na temelju uzoraka otpada s plaža od 2023. do 2025. godine, ovo empirijsko istraživanje proučava natpise i etikete, jezike i karakteristike pronađenih predmeta. Voditeljica istraživanja, doc. dr. sc. Barbara Gangai Zovko sa Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, sa svojim je timom došla do zaključka da značajan dio dolazi iz lokalnih i regionalnih izvora, a tek onda iz Albanije, Italije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke.
Također je naglasila kako je”važno je uspostaviti kontinuirano, cjelogodišnje praćenje morskog otpada i mikrobioloških pokazatelja; smanjiti dotok plastike iz lokalnih izvora boljim upravljanjem otpadom i kontrolom curenja; postaviti sakupljače otpada kao što je uobičajeno u razvijenim zemljama i kontinuirano ulagati u obrazovanje.”
Ovdje znanost vrlo jasno definira glavnu ulogu Grada u rješavanju ovog problema kao i način kako treba djelovati, bez čekanja na neku vrstu međunarodnog sporazuma i bez pukog prebacivanja krivnje na druge.
Upravo zato je ova mantra HDZ-a, “smeće dolazi izvana”, tako pogrešna iz godine u godinu, s sustavnim zanemarivanjem dijela problema koji se može riješiti lokalno, brže i učinkovitije, jedan od glavnih problema s kojima se svi suočavamo.
Ali s obzirom na malo posvećenosti koju gradska vlast ima za očuvanje grada, nije vjerojatno da će se susresti s drugačijim stavom prema moru. Baš kao što tretiraju Stradun, kulturnu baštinu i spomenike, tako tretiraju i obalu.
Posebno je alarmantno što se na problemu oborinsko odvodnje vrlo malo radi i što nema sakupljača otpada ili plastičnih filtera.
Kao dokaz za sustavno zanemarivanje imamo milijunske godišnje kazne koje Grad (odnosno mi kao građani) plaćamo zbog Matovog lošeg sustava upravljanja otpadom.
Sramotno”, napisano je u priopćenju.
