Manjem broju prometnih nesreća doprinijele su i mjere koje se provode zbog pandemije COVID – 19 virusa, a koje su utjecale na znatno manji broj vozila u cestovnom prometu.
U četiri prva mjeseca 2020. godine, policija je evidentirala manji broj prometnih nesreća, poginulih, teško i lako ozlijeđenih osoba, odnosno 6.941 prometnu nesreću (u četiri mjeseca 2019. – 9.128 prometnih nesreća), u kojima je poginulo 68 osoba (2019. – 74 osobe), teško je ozlijeđeno 460 (2019. – 573 osoba), a lakše je ozlijeđeno 2.041 (2019. – 2.856) osoba.
Manjem broju prometnih nesreća te stradalih osoba u njima, doprinijele  su i mjere koje se provode zbog pandemije COVID – 19 virusa, a koje su  utjecale na znatno manji broj vozila u cestovnom prometu. U takvim okolnostima pojedini vozači krše prometne propise te upravljaju  vozilom brzinom većom od dopuštene, a zbog čega dolazi do prometnih  nesreća, često s najtežim posljedicama.
Na području Republike Hrvatske u proteklom, relativno kratkom razdoblju  (proteklih 10-tak dana) dogodilo se više prometnih nesreća s poginulim  osobama, u kojima je smrtno stradalo 12 osoba.
 
Analiza prometnih nesreća
Analizirajući nesreće, razvidno je da su ih većinu prouzročili mladi vozači  (do 24 godine starosti), odnosno mlađe osobe, upravljajući osobnim  vozilima ili motociklima, prvenstveno zbog grubog kršenja prometnih  propisa.
 
Nadalje je glavni uzrok smrtnog stradavanja kretanje nepropisnom (znatno većom brzinom od dopuštene), odnosno brzinom neprimjerenom uvjetima na cestama,  prilikom čega su vozači slijetali s kolnika,  nalijetali na objekte  koji se nalaze uz kolnik, odnosno prelazili svojim vozilom na suprotnu  stranu kolnika i sudarali se s vozilima koja su dolazila iz suprotnog  smjera.
 
 Apel roditeljima
Kako su u posljednje vrijeme, jedan dio teških nesreća sa smrtnim  stradavanjem, skrivile mlade osobe odnosno mladi vozači, poseban apel  uputili bismo roditeljima, ali i drugim odraslim osobama, da im ne  omogućavaju dostupnost upravljanja vozilom prije položenog vozačkog  ispita.   Također, da im ne omogućavaju upravljanje vozilom ukoliko imaju saznanja  da je osoba konzumirala alkoholna pića odnosno da pronađu alternativno  rješenje (uslugu prijevoza, taxi, prenoćište i sl.).
Naposljetku, da prije povjeravanja vlastitog vozila na upravljanje  mladoj osobi i osobi za koju se sumnja da nije sposobna sigurno  sudjelovati u prometu, temeljem životnog i prometnog iskustva, istoj  ukažu na sigurno, ali i odgovorno sudjelovanje u prometu.   
 
Aktivnosti policije
Policija će u narednom periodu nastaviti, ali i intenzivirati,  poduzimanje pojačanih aktivnosti usmjerenih na sprječavanje i  sankcioniranje najtežih prekršaja, posebice tzv. „četiri glavne ubojice u prometu“ (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel), kao i prekršaje vozača  mopeda i motocikala te prema ponavljačima teških prometnih prekršaja – recidivistima.
 
Nadzor prometa odvijat će se na većem broju lokacija, a u poduzimanje aktivnosti biti će uključen maksimalno raspoloživi broj policijskih službenika, kao i svi raspoloživi uređaji i oprema koja se koristi u nadzoru i kontroli prometa, kao što su: uređaji za utvrđivanje stupnja alkoholiziranosti, uređaji za nadzor brzine, testeri za droge, uređaji za automatsko očitavanje registarskih pločica i dr.
Svjesni smo činjenice kako je aktivnost prometne policije samo jedan od čimbenika kojim se može utjecati na smanjenje broja prometnih nesreća i njihovih posljedica te da se primjerena sigurnost u cestovnom prometu ne može ostvariti isključivo i samo poduzimanjem mjera policije već i odgovornim ponašanjem svih sudionika u prometu.



 
                                    



