S dolaskom ljepšeg vremena, mnogi građani započinju poljoprivredne radove, koji uključuju i spaljivanje biljnog otpada. Iako se ova praksa često koristi, ona može postati ozbiljan uzrok požara otvorenog prostora i opasnosti za okolinu. Vjetar, nepripremljenost za širenje vatre ili ostavljanje vatre bez nadzora samo su neki od faktora koji mogu dovesti do nesreća velikih razmjera, navode iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
“Vatrogasci i ove godine bilježe velik broj požara otvorenog prostora, koje možemo povezati sa spaljivanjem biljnog otpada prilikom poljoprivrednih radova. Prema izvješću Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 u razdoblju od 1. siječnja do 10. ožujka 2026. godine zabilježena je 701 intervencija, što predstavlja povećanje od 161 intervencije u odnosu na 2025. godinu, kada je zabilježeno 540 intervencija. To je povećanje od približno 29,8 %.
S druge strane, ukupna izgorjela površina u 2026. godini iznosi 1189 hektara, dok je u istom razdoblju 2025. godine iznosila 1403 hektara. To predstavlja smanjenje od 214 hektara, odnosno približno 15,3 % manje izgorjele površine.
Analizirani podaci pokazuju da je u 2026. godini zabilježen veći broj intervencija na požarima otvorenog prostora, ali je ukupna izgorjela površina manja nego u 2025. godini.
Ovakav odnos može upućivati na bržu reakciju vatrogasnih snaga, ranije otkrivanje požara i učinkovitije gašenje požara u početnoj fazi. Unatoč povećanom broju intervencija, smanjenje izgorjele površine može se smatrati pozitivnim pokazateljem učinkovitosti vatrogasnog sustava.
Kako bi izbjegli povećanje broja požara otvorenog prostora, vatrogasci savjetuju da se biljni otpad ne spaljuje već kompostira. Ukoliko se pojedinci ipak odluče na spaljivanje, nužno je da postupaju sukladno odluci njihove općine, grada i županije kojom su definirani rokovi i uvjeti pod kojima se smije spaljivati biljni otpad.
Zašto je spaljivanje biljnog otpada opasno?
Spaljivanje biljnog otpada je zastarjela i vrlo opasna praksa. Plamen se lako može proširiti na stambene objekte i okolno raslinje, čime dolaze u opasnost imovina i ljudski životi. Osim toga, spaljivanje blizu prometnica može ozbiljno ugroziti cestovnu sigurnost jer dim smanjuje vidljivost vozačima. Također, spaljivanje uzrokuje onečišćenje zraka, zagađenje zemljišta i vode, te negativno utječe na biljni i životinjski svijet.
Ekološka rješenja
Zbrinjavanje biljnog otpada na ekološki prihvatljiv način je od ključne važnosti. Kompostiranje biljnog otpada može se koristiti kao prirodni prihranjivač za vrtove, smanjujući troškove i doprinoseći sigurnosti. Biljni otpad također se može odložiti u reciklažnim dvorištima, čime se doprinosi održivom gospodarenju otpadom i očuvanju okoliša.
Kaznene odredbe
Za odgovorne osobe koje uzrokuju požare postoje stroge kazne. Ukoliko požar prouzroči materijalnu štetu ili smrtne slučajeve, odgovorni mogu biti kažnjeni prekršajnim i kaznenim prijavama, te mogu biti izloženi zatvorskim kaznama. Kazne za izazivanje požara kreću se od 1.990,00 do 19.900,00 eura, uz mogućnost zatvorske kazne do 60 dana. U slučaju nehaja, kazne su od 260,00 do 1.990,00 eura, dok Kazneni zakon predviđa kazne zatvora od šest mjeseci do 5 godina za dovođenje života i imovine u opasnost uslijed požara. Ako su djela počinjena iz nehaja, kazna može biti do tri godine zatvora”, navode iz HVZ-a.
Provođenje EU projekta
„Nekontrolirano spaljivanje korova čest je uzročnik šumskih požara, a kako bi se poboljšala zaštita od tih rizika, Hrvatska vatrogasna zajednica provodi EU projekt „Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskim i potpomognutim područjima“. Ovaj projekt ima za cilj unaprijediti otpornost tih područja na požare, nabaviti vozila i opremu za gašenje požara te educirati građane o prevenciji“, rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković i dodao kako projekt traje do 2027. godine, a obuhvatit će sve vatrogasne postrojbe koje djeluju na ugroženim područjima.
Poziv građanima
“Apeliramo na građane da se ponašaju odgovorno i pridržavaju zakonskih propisa. Ako primijetite požar, odmah pozovite vatrogasce na broj 193 ili Centar 112.
Djelujmo odgovorno i spriječimo nastanak požara koji ugrožavaju našu sigurnost i okoliš!”, poručili su iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
