Kandidatkinja za gradonačelnicu koalicije Slobodno, Anita Bonačić Obradović i europarlamentarac Tonino Picula održali su danas na Lapadskoj obali konferenciju za medije na temu gospodarstva, turizma i otoka.
Anita Bonačić Obradović istaknula je kako Dubrovnik ne smije biti grad u kojem se živi od sezone do sezone niti grad u kojem se samo broj turisti.
„Dubrovnik treba biti grad koji se hvali kvalitetom života svojih sugrađana. HDZ-ova vlast je posljednjih osam godina imala sve: rekordan proračuna, većinu u gradskom vijeću, podršku HZD-ove županije i Vlade. Što su s time napravili? Ništa. Nisu iskoristili niti jednu priliku za strateški razvoj. Dobili smo grad koji ne planira i ne upravlja, već preživljava od jednog do drugog kruzera, to jest od sezone do sezone. Imamo različite projekte koji su bili uspješni, poput Du Passa, koji nije postigao svoj puni potencija. Mi imamo podatke gužvama, a s njima ne radimo ama baš ništa. Imamo sustav koji godinama odgađa Plan upravljanja spomeničkom cjelinom. Dok nas gužve guše, a Grad ne reagira, gužve upravljaju gradom. Ne planira se nikakav razvoj, stihijski se gleda na broj posjetitelja i s tim se hvali, a ne gleda se kvaliteta života. Gradski budžet se i dalje troši na carevo novo ruho, na PR a ne na plan, a sigurno ne nikakvo upravljanje. Mi želimo zaokret. Da Dubrovnik ne bude grad koji živi samo od turizma, već i od kreativnosti i vlastite proizvodnje. Razumijem važnost turizma, ali ne smijemo se oslanjati isključivo na njega“ poručila je.
Predstavila je potom program koalicije Slobodno za gospodarstvo.
„Grad se proteklih osam godina nije oslobodio ovisnosti o turizmu. Priča o upravljanju turističkim tokovima ostala je mrtvo slovo na papiru. Planiramo razvijati lokalno gospodarstvo, temeljeno na znanju i malim poduzetnicima put hubova u TUP-u, gdje bi također omogućili priuštive gradske prostore za obrtnike i co-working prostore, kako bi mladi imali gdje raditi i producirati svoje ideje. Planiramo i partnerstvo s IT sektorom kako bi Grad postao platforma, a ne prepreka za pametna rješenja. Povezat ćemo turizam s lokalnom proizvodnjom. Od zemlje do stola i to ne samo tijekom srpnja i kolovoza nego tijekom cijele godine. Potrebno je jačati poljoprivrednu, stočarstvo i ribarstvo, kroz princip od zemljišta do tržišta. To možemo napraviti sa županijom i u kontaktu sa susjednim općinama. Ovo se će nam pomoći da u vrtićima i školama razvijemo program prehrane koji će se oslanjati na lokalno i zdravo“, kazala je.
„Otoci i njihovi stanovnici moraju znati i vidjeti da su i oni dio Grada Dubrovnika. Koliko znam nitko ih nije posjetio osim nas, a oni najbolje znaju probleme koje imaju i koja sve rješenja postoje. Otoke ćemo prostorno nastaviti razvijati kroz urbanistike planove, i to tako da štitimo njihov krajolik. Moramo vidjeti njihovu potrebnu za demografskom obnovom i razvojem. Radit ćemo na društvenim sadržajima, sportskim i dječjim igrališta, prostorima za kulturu i mlade. Ljudi zaboravljaju da oko 850 stanovnika živi na Elafitima. Njih ne znam živi li ih na jednom području pet, deset, ili sto. Oni su dio Dubrovnika i oni trebaju imati iste mogućnosti. U razgovoru sa stanovnicima otoka primijetili smo da ih treba bolje povezati s gradom. Dogodi se da do Šipana u ljetnim mjesecima putu i po dva sata. Zamislite što se sve od spenze otopi u ta dva sata. Zbog loših brodskih linija djeca su prisiljena preseliti se u učenički dom u Dubrovniku. Mnogi su se s otoka preselili u grad samo kako bi mogli raditi jer linije nisu takve da omogućavaju da možete na otoku živjeti, a u gradu raditi. Otoci su najzakinutiji kad je u pitanju zdravstveni sustav. Nemamo helikoptersku službu na otocima. Potrebno je napraviti helidrom na Lopudu. Jedan doduše već postoji ali je na zemlji koja je na privatnom vlasništvu. Hitna medicinska brodica treba biti stacionirana na jednom od Elafitskih otoka. Tad se ne bi događali smrtni slučajevima jer ljudima u zlatnom satu nije pružena medicinska pomoć“, naglasila je Bonačić Obradović, a potom se osvrnula za slogan Mata Frankovića.
„Teza da je Dubrovnik grad između Moskve i Washingtona je promašena. Dubrovnik nikad nije bio ničija postaja. Dubrovnik je godinama bio korak ispred svih. Bio je primjer kako se upravlja, kako se gospodari, kako se pregovara i kako se živi slobodno i Europi i svijetu. Mi nećemo grad pretvoriti u satelitsku provinciju i nećemo ga svoditi na PR fraze oko toga da je svijet naša mjera. Dubrovnik nikad nije mjerio sebe po svijetu, nego obrnuto. Tako će ponovno biti s gradom koji planira, koji misli, u kojem se svaki dio grada spada u fokus“, poručila je.
Europarlamentarac Tonino Picula govorio je o projektu Habitability koji je razvijen kako bi stanovnici otoka mogli preciznije utvrditi svoje potrebe. Također je, a s obzirom na to da se danas obilježava Dan Europe uputio i čestitku građanima.
„Dubrovnik je sredina kao i sve druge u Hrvatskoj. Svaka rečenica izgovorena ovdje dodatno obvezuje. Dovoljno je da se vrtimo u prošlost da shvatimo da su upravo stari Dubrovčani uspjeli razviti jedan balans i zdrav odnos unutar vlastiti zidova i Republike. Ono što je osobito važno, svi koji malo bolje poznaju povijest Dubrovačke Republike, znaju da su Dubrovčani našli dobru ravnotežu između svojih ambicija i prirode u kojoj su djelovali. Došao sam danas u Dubrovnik kako bi podijelio svoja iskustva, ali i kako bi predstavio novi instrument koji bi prije sve trebao pomoći ljudi koji žive u takozvanim zemljopisno zakinutim sredinama, kao što su to otoci da u budućnosti na jedan precizniji, bolji i kvalitetniji način, s pomoću alata kojeg razvijamo sa švedskim kolegama bolje procjenjuju vlastite potrebe kako bi mogli planirati vlastitu budućnost i kako bi na temelju tako prikupljenih podataka iste ponudili tijelima vlastima, odnosno državi, koja bi te podatke mogla koristiti za razvoj dugoročne politike koja bi mogla pomoći ljudima koji žive na otocima. Bilo je zanimljivo slušati ljude koji žive na otocima. Moj je zaključak da se prije na otocima živjelo, a danas se ljetuje. Taj projekt Habitability je sredstvo kojim bi se na temelju sedam različitih područja i 45 indikatora ubuduće mogle preciznije mogle detektirati stvarne potrebe otočnog stanovništva kako bi ostali živjeti na otocima“, pojasnio je Picula te se osvrnuo na današnji Dan Europe.
„Hrvatske je članica Europske unije punih dvanaest godina, međutim nisam siguran da su sve sredine u Hrvatskoj u tom periodu dobro prošle. Život na otocima se vjerojatno promijenio nešto na bolje, ali to ni izdaleka nije ona razina života kakva se mora osigurati stanovnicima otoka. Netko će reći postoje kohezijske politike. Točno i veliko hvala na kohezijskim politikama. One usmjeravaju 82 posto sredstava upravo u zemljopisne zakinute sredine, koje su što se tiče stupnja razvijenosti ispod 75 posto, ali sve to ide užasno sporo. Ne postoji jedinstvena statistika ne europskoj razini, koja onda može poslužiti kako bi se razvile europske politike koje bi bile jednako primjenjive i na sjeveru i na Atlantskoj oceanu i ovdje na Mediteranu. Elafitski otoci su veliko bogatstvo, sto su i najjužniji naseljeni otoci u Jadranu. No, da ubuduće ne bi bilo što južnije to tužnije, ja se nadam da će gospođa Anita sa svojim timom kad je građani Dubrovnika izberu za gradonačelnicu to i primijeniti. Za četiri godine provjerit ćemo koliko je bila uspješna“, kazao je Picula te naglasio da je najveći europski problem sadašnjice pitanje sigurnosti.
„Da ste građane Europske unije prije deset godina koji je glavni problem svi bi rekli ekonomija, danas je pak to sigurnosti. Sigurnost nije samo ona koja se jamči oružjem. Naravno, Europa je u takvoj situaciji da se mora naoružati jer nikad bila okružena krizama i ratovima kao što je danas. Sigurnost počiva na ljudima koji se osjećaju sigurno u svojim svakodnevnim života. Svi oni koji žive u Hrvatskoj i na otocima se moraju osjećati sigurniji, što će naravno doprinijeti kolektivnom osjećaju sigurnosti. Za tim zapravo i smjera naš projekt Habitability, jer se putem njega diže samosvijest ljudi koji žive na otocima, ali pomaže onima koji donose političke odluke“, zaključio je Picula.
