Župan Blaz Pezo održao je danas konferenciju za medije povodom prve godina mandata na kojoj je sa zamjenikom Cebalom predstavio najvažnija postignuća te se osvrnuo na neka od ključnih pitanja poput završetka CGO-a Lučino razdolje, poništeni natječaj za nastavak izgradnje autoceste do Dubrovnika i pitanja trase brze ceste do zračne luke Dubrovnik.
Kao najdražu i najbližu mjeru Pezo je izdvojio mjeru dodjele tisuće eura za novorođeno dijete.
“Ta mjera se dobro primila kod roditelja i došla je u pravo vrijeme. Sigurno neće riješiti sve probleme roditelja, ali svakako dobro dođe kada dođe beba. S mjerom ćemo nastaviti i dalje i nastaviti je širiti”, kazao je Župan a potom se osvrnuo na projekt županijskog vrtića.
“Došli smo na ideju da osnujemo županijsku ustanovu i tako kao osnivač dio troškova preuzmemo na sebe. Ovo neće biti prvi županijski vrtić ali će biti specifičan po tome što će naše skupine i objekti biti u više jedinica lokalne samouprave na području županije, a neće se raditi o centralnom objektu. Nadam se da ćemo na jesen ovu ustanovu i ispostaviti i tako pomoći našim općinama da na svojim područjima osnuju vrtićke skupine, što je i demografska mjera”, otkrio je Pezo i dodao da se za zainteresirane općine u dolini Neretve kao i neke otočne općine.
“Posebno sam ponosan na niz projekta u školstvu koji se realiziraju diljem županije, od nove škole u Cavtatu vrijedne preko 23 milijuna eura do škole u Vladimira Nazora u Pločama, a zadnji ugovor koji smo potpisali odnosi se na 2.3 milijuna eura za škola u Vela Luci. Naša sredstva u tim laganjima su značajna. Uz ovo ulažemo u dvorane, kapaciteta većih nego to je to državni normativ, a kako bi one služile i za rekreacijsko bavljenje sportom, i za sportske klubove, a ne samo školama. Provodi se preko deset projekata, ulaže se u blagovaone, kuhinje, energetske obnove”, kazao je Pezo te dodao kako su povećani iznosi stipendija za nadarene učenike i deficitarna zanimanja kao i da je Županija dodijelila 35 stipendija školarina za medicinske sestre i tehničare koji pohađaju studiji sestrinstva.
Istaknuo je da napravljen ozbiljan pomak kad je riječ o ulaganjima u sport i prateću infrastrukturu tako da je za 30 posto povećan iznos koji se dodjeljuje županijskog Zajednici športova namijenjen za funkcioniranje sportskih saveza i kolektiva i manifestacija. Dodao je i kako se gradi sportska dvorana u Stonu te 11 dječjih igrališta na Pelješcu i otocima, kao i da Županija financira projektnu dokumentaciju za dvorane u Blatu i Korčuli.
“Mislim da radimo velike korake naprijed. Sufinancirat ćemo i postavljanje vaterpolo terena na otvoreno jer to jedna naša tradicija.
“Imamo veliki broj umirovljenika. Prva smo Županija koja je uvela uskrsnice za umirovljenike. Za tu svrhu osigurali smo 340 tisuća eura, a pravo na uskrsnicu iskoristilo je preko 2 tisuće naših umirovljenika. Neki će reći da to nisu veliki novci i da to neće riješiti problem umirovljenika i apsolutno se slažem, ali svaki je iznos dobrodošao. To će ostati naša trajna briga, a radit ćemo i na povećanju cenzusa za isplatnu božićnica i uskrsnica” kazao je Pezo i dodao kako su liste čekanja za smještaj u domove umirovljenika velike i da ga iz toga razloga veseli realizacija doma umirovljenika ispod bolnice u kojem je i Županija jedan od projektnih partnera.
“S druge stane imamo i svoje ustanove u koje ulažemo. Nadam se da ćemo raditi jedan novi dom na području Neretve i jedan na Pelješcu Namjeravamo i rekonstruirati Domus Christi i dom ispod stare bolnice i tako podići standard.”
Zamjenik Joško Pezo kazao je kako je veliki naglasak stavljen na ulaganje u otoke i da je putem Otočne omotnice Dubrovačko-neretvanskoj županiji na raspolaganju 28 milijuna eura.
“”Odlučili smo da u svakoj jedinici lokalne samouprave na našim otocima i na Pelješcu realizira barem po jedan projekt. Tako se planira realizacija četiri vatrogasna doma, dva Centra za djecu s poteškoćama u razvoju, po jedan u Korčuli i Putnikovićima. Lastovo realizira svoj kulturno-interpretacijski centar, grad Korčula obavlja kulu Svih Svetih, a gradimo i novu sportsku dvoranu u Stonu, kao i 11 sportskih igrališta u otočnim općinama i na Pelješcu. Imamo i projekt protupožarne zaštite otoka Mljeta, poduzetničkih inkubator u Orebiću i niz drugih projekata”, kazao je Cebalo te istaknuo prometnu povezanost kao jedan od osnovnih preduvjeta razvoja otoka.
“Ulaganja u lučku infrastrukturu su ono po čemu je naša županije apsolutni šampion u Hrvatskoj. Realiziran je cijeli niz projekta: od pomorsko-putničkog terminala u Vela Luci, luke Ubli na Lastovu, luka Trpanj, obnove rive i gata u Cavtatu, kao i u Donjem Čelu na Kalamoti. Pred nama su tri kapitalne investicije. Izgradnja luke Polačišće na Korčuli, izgradnja luke Perna i Prigradica, ukupne vrijednosti 55 milijuna eura”, naglasio je Cebalo i dodao kako u tijeku kapitalna ulaganja u zdravstvu pri čemu je izdvojio energetsku obnovu OB Dubrovnik, rekonstrukciju Specijalne bolnice Kalos i energetske obnove čime će se podići razine kvalitetne zdravstvene usluge za sugrađane i uvjeti rada. Cebalo je kazao kako su pri kraju radovi na ambulanti u Kuni Pelješkoj, uskoro će započeti radovi na izgradnji solarne elektrane na korčulanskom domu zdravlja, a Županija se prijavila na natječaj vrijedan 2 milijuna eura za nabavu opreme i uređaja za Zavod za hitnu medicinu i Dom zdravlja.
U kontekstu Dubrovačko-neretvanske županije kao poljoprivredne regije Cebalo je istaknuo, kako je kazao povijesni, projekt izgradnje brane koja će sprječavati zaslanjenje tla, vrijedan 87 milijuna eura a koji je trenutačno u izgradnji i projekt navodnjavanja Čarskog polja, prvi takav otočni projekt. Kad je u pitanju ulaganje u cestovnu infrastrukturu kazao je kako Županijska uprava za ceste godišnje u ceste od županijskog značaja ulaže 7 milijuna eura.
” U tijeku su dva kapitalna projekta, onaj ceste Vid – Nova Sela, spoja Metkovića na autocestu i projekt rekonstrukcije ceste Korčula – Račišće. Uskoro, nakon sezone očekujemo o početak radova na zaobilaznici Orebića, vrijedne 50 milijuna eura za koju su Hrvatske ceste ishodovale građevinsku dozvolu”, kazao je Cebalo.
Pezo je u nastavka izlaganja naglasio kako im je vrlo bitno bilo da se zadrži kontinuitet ulaganja.
“Nastavak obilaznice Orebića je brza pelješka cesta na čijoj se projektno-studijskom dokumentaciji radi. U posljednjih mjesec dana jedna od aktualnih tema bilo je poništavanje natječaja za izbor izvođača autoceste do Dubrovnika. Nažalost, ljudi u Hrvatskim autocesta nisu izabrale izvođača jer su sve ponude bile duplo veće od procijenjene cijene. Taj proces je trajao preko dvije godine, možda te cijene nisu bile mjera sadašnjem trenutku i nije bilo lako preuzeti odgovornost. Rečen je da će novi natječaj biti raspisan u toku od mjeseca dana i Hrvatske autoceste taj natječaj trebaju raspisati 15. lipnja. S obzirom na to da su sredstva osigurana mi ne vidimo razloga da se ne ide u realizaciju projekta”, kazao je Pezo te se potom osvrnuo na još jedno goruće pitanje, ono brze ceste do zračne luke.
“Nakon izbora gradonačelnik i načelnici su dobili legitimiteti i mislim da je vrijeme da se riješi ta priča i da se s Hrvatskim cestama odabere trasa i izađe u javnost sa svim ključnim podacima, svim plusevima i minusima. Mi smo otvorili te kanale komunikacije, inzistirali i inicirali sastanke. Nadam se da će sve varijante i svi prigovori koje su imali stanovnici kvalitetni razmotriti. Kada to definiramo onda ćemo se moći ozbiljno baviti tim projektom i njegovom realizacijom”, kazao je Pezo te zahvalio Vladi, resornim ministarstvima, županijskim pročelnicima, vijećnicima u skupštini.
“Svima nam je cilj i motiv graditi županiju na koju će svi stanovnici biti ponosni”, poručio je Pezo.
Župan Pezo osvrnuo se danas i na pitanje jednosmjenske nastave u župskoj osnovnoj školi čiji je Županija osnivač.
“Ingerencija županije je onda kada nastanu problemi. Načelnik Miloslavić je bio aktivan po tom pitanju. Suradnje je bila dobra. Bivši načelnik je osigurao dodatni prostor kako bi škola mogla funkcionirati u jednoj smjeni. No, to je čak i bila medvjeđa usluga, jer školu nisu mogli prijaviti na sadašnji program ministarstva. Školu je potrebno proširiti i čak se razmišlja o novoj školi u Župi s obzirom na broj djece. Ovim problemi su pitanje svakodnevne organizacije škole. U tom smislu to nije odgovornost Županije. Potrebe postoje da se to trajno riješi, ali postoji prostor za jednosmjensku nastavu na izdvojenim lokacijama. No, nadam se da ćemo kroz buduće pozive ministarstva doći do toga da idemo u nadogradnju ili gradnju nove škole. I to je uloga Županije”, kazao je Pezo.
Pezo se ponovno osvrnuo na brzu cestu i kazao se nije javno usuđivao reći za koju je varijantu trase.
“Pustio sam to gradonačelniku i načelnicima, da oni to odrade s Hrvatskim cestama. Koliko ja znam nema 100 posto definirane trase. Tu se osim same trase govori i o pristupim cestama. Prepustio sam to njima i da oni o tome govore. Iz istog razloga ne bi volio komentirati izjavu predsjednika Uprave Hrvatskih cesta da je trasa definirana. Koliko znam još s neke studije rađene, neka varijantna rješenja. Mislim da su pri rješenju, ali to ću zadovoljstvo prepustiti njima jer oni su dobili mandat građana. Ja ću iz moje pozicije podržati svaku varijantu samo da se krene u realizaciju. Mi sada nismo na nuli nego ispod nule”, kazao je Pezo te se potom osvrnu na CGO Lučino razdolje i pretovarnu zonu na Korčuli.
“Centar za gospodarenje otpadom nije se puno pomakao s mjesta u ovih godinu dana. Tu smo situaciju naslijedili. Imamo problema sa izvođačem koji je tražio produženje roka za realizaciju te je dobio dodatnih godinu dana. Je li to dovoljno? Vidjet ćemo. Oprezan sam pri davanja izjava o ovoj temi s obzirom na sve što sam čuo. Dužnost izvođača je bila da ishoduje građevinsku dozvolu za 4. fazu, za samo srce pogona. Kad se ta dozvola ishoduje, oprema naruči i isporuči tada ćemo znati kad će se završiti. Zasad neću davati prognoze. Spremni smo povući i drastične mjere ako vidimo da to ne ide u željenom smjeru. No, CGO nije rješenje pitanja otpada u našoj županiji, on je završni dio sustava. Mi to pitanje moramo sustavno riješiti, od temelja, a temelj su kućanstva, razdvajanje, općine, gradovi i njihova komunalna poduzeća. Da je CGO gotov na njega ne bi smjelo doći više od 40 posto otpada s područja županije. Ovih 60 posto moramo razvrstati, a da bi to napravili moramo napraviti pretvorene stanice što je odgovornost županije. To su pozicije na kojima se otpad dodatno sortira. Recimo na primjeru Korčule, ideja je da u pretovarne stanice dolazi otpad i da se on odvozi u roku od 24 sata. Otoci moraju biti naše zelene oaze. Mi smećem moramo upravljati”, poručio je Pezo.
