VIJESTI
08.11.2019 u 18:55

Nova arheološka istraživanja Dubrovačkih muzeja potvrdila:
Kukova peć u Brsečinama korištena tijekom 7 tisuća godina!

Špilja Kukova peć iznad Brsečina povremeno je korištena tijekom 7 tisuća godina! Rezultati su to dosadašnjih arheoloških istraživanja koja je tijekom 2017. i 2019. godine proveo Arheološki muzej Dubrovačkih muzeja pod vodstvom dr. sc. Domagoja Perkića i u suradnji s speleolozima Speleološkog kluba Ursus spelaeus iz Karlovca.


komentara  0

U najranijim razdobljima srednjeg neolitika, okvirno od 5500. do 4800. godine prije Krista, te  kasnog neolitika, od 4800. do 4000. godine prije Krista, špilja je rijetko korištena, moguće kao povremeno stanište. Slijedi razdoblje njenog najintenzivnijeg korištenja kao izvjesnog oblika staništa tijekom razvijenog eneolitika, od 2900. do 2150. godine prije Krista. No, korištena je i u narednim razdobljima.

U prijelaznom razdoblju s eneolitika na brončano doba (cca 2150.-2000. g. pr. Kr.) korištena je kao nekropola, kao i na samom kraju brončanog doba (cca 980-830. g. pr. Kr.). Izvjesno korištenje špilje opet se odvija kroz mlađe željezno doba, od 4. do 2. stoljeća prije Krista, a pronađeni su i nalazi koji svjedoče o korištenju špilje i u nemirnim kasnoantičkim razdobljima krajem 4. stoljeća.
Prvi sljedeći nalazi potječu tek iz razvijenog novog vijeka, s kraja 18. stoljeća. Iako brojnošću oskudniji, iznimno su vrijedni i atraktivni. Riječ je o nalazu tzv. ostave odnosno „manjeg skrivenog blaga“ u okviru kojeg je bilo 8 komada zlatnog, srebrenog i brončanog novca, koji potječu iz Venecijanskih, Austrijskih, Turskih i Dubrovačkih kovnica novca, zajedno s 4 željezne udice, 2 manžete, svetačkom medaljicom i privjeskom od zuba morskog sisavca, vjerojatno dupina, lulicom i staklenim perlicama.

- Normalno, ne možemo znati okolnosti u kojima je netko ostavio - sakrio i očigledno nikad više nije došao po skriveno „blago“. Međutim, s obzirom da su svi nalazi iz istog vremena, s kraja 18. stoljeća, a u svakom slučaju iza 1795. godine, možemo pretpostaviti korištenje špilje kao skloništa u nemirnim vremenima. To je turbulentno vrijeme kada se kroji nova politička karta cijele Evrope. Nakon gotovo tisućljetnog postojanja dolazi do pada Mletačke Republike 13. svibnja 1797. Posljednji mletački dužd Ludovico Manin, upravo onaj s novca iz Kukove špilje, predaje Veneciju Napoleonu i abdicira, a Veliko vijeće proglašava  ukidanje Republike. Veliki dijelovi Istre i Dalmacije, koji su stoljećima bili u sastavu Mletačke Republike, pripali su Austriji, odnosno  Habsburškoj monarhiji. Požunskim mirom 1805. svu Dalmaciju i Boku kotorsku dobivaju Francuzi, a jedino je teritorij Dubrovačke Republike prekidao kopnenu vezu među njima. U sukobu Napoleona i Ruskog carstva, Dubrovačka Republika bira manje zlo te staje na stranu Francuza. Dubrovački je teritorij, pogotovo istočni dijelovi, opustošen 1806. godine od strane ruskih vojnih i crnogorskih paravojnih snaga, potpomognutih i pravoslavnim stanovništvom iz zaleđa Republike. Iste godine, gotovo na prevaru, francuske postrojbe ulaze u Grad, a 31. siječnja 1808. Marmontovim dekretom se ukida Dubrovačka Republika. Slijedeće godine njen je teritorij zajedno s Dalmacijom uključen u „Ilirske provincije“ te tako ostaje do dubrovačkog ustanka protiv  Francuza  i  njihove  kapitulacije  1814.  godine,  kada  Dubrovnik  okupiraju trupe austrijskog cara. Dakle, u Kukovoj peći nalazimo zadnje kovane dubrovačke i venecijanske novce, zadnje relikte država koje su vladale Jadranom i Mediteranom kroz više stoljeća. U takvim vremenima nije začuđujuće skrivanje po špiljama, pa samim tim i skrivanje dragocjenosti koje, na njihovu žalost, nisu ugledale danju svijetlost narednih dvjestotinjak godina – objasnio je Perkić.

Dvije dvorane Kukove peći

Prva speleološka i biospeleološka istraživanja, dokumentiranja te arheološko rekognosciranje Kukove peći obavljeno je u listopadu 2009. godine u organizaciji Hrvatskog biospeleološkog društva Zagreb. 

Špilja je duga 81 metar i duboka 22 metra. Ulaz u špilju je vrlo skučen zbog zasutosti i erozije kamenja. Nakon uskog ulaznog kanala, dolazi se do prostrane dvorane koja obiluje sigastim tvorevinama, nepravilnog „L“ oblika. Nastavno, prema istoku, preko siga se nastavlja preostali, veći dio špilje.

Potrebno je naglasiti kako je Kukova peć zaštićena kao dio ekološke mreže Natura 2000 zbog svojih prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti te je zatvorena za javnost.

 


dubrovniknet team





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija