LIFESTYLE
20.10.2019 u 09:23

PREDSTAVLJAMO
Anđela Buntić, pravnica u vrtlogu borbe za promjenu društva nabolje: žrtvu osnažujemo da preuzme kontrolu nad svojim životom

Nakon završenog Pravnog fakulteta u rodnom Mostaru u Dubrovnik je došla u potrazi za poslom. Pripravnički staž odradila je u Zavodu za mirovinsko osiguranje u Dubrovniku, a istodobno i volontirala na projektu Psihosocijalna podrška žrtvama i svjedocima. Danas je zaposlena kao stručna suradnica te voditeljica projekta Mreže za podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela u udruzi  DEŠA-Dubrovnik. U svom poslu ova se 30-godišnjakinja susreće s teškim životnim pričama i sudbinama naših sugrađanki. "Ne zadržavanje osumnjičenika za grupno silovanje djevojčice u Zadru u istražnom pritvoru, obzirom da postoji veliki rizik od izlaganja žrtve pritiscima, tim više što su počinitelji i žrtva iz istog mjesta, a žrtva je malodobna, govori nam da u sustavu nešto ne funkcionira i da ga moramo mijenjati, kaže. Predstavljamo Vam Anđelu Buntić koja je dio promjene na bolje.


komentara  0

U Dubrovnik ste stigli u potrazi za novim izazovom. Kako ste se snašli? Je li Grad ispunio Vaša očekivanja?

- Izazov mi je bio pokušati se ostvariti u nekoj drugoj sredini, a ostati u granicama svog materinjeg jezika.  Dobro sam se uklopila u Dubrovniku. Sve mi odgovara, nisam imala nikakvih problema s prilagodbom, a kao i mnogima, koji nemaju vlastitu nekretninu, najveći mi je problem pronalazak adekvatnog, a ne preskupog prostora za život, na dulje vrijeme.

Pomoć i podrška žrtvama i svjedocima nasilja nije baš lagan posao, susrećete se sa teškim životnim pričama, ljudima koji su traumatizirani i traže pomoć. Zašto ste se odlučili baviti baš tim područjem?

- Nije lagano, ali je nešto, u našem društvu, novo, a rezultat su promjene. Pravni fakultet prvenstveno sam upisala kako bi se mogla baviti unaprjeđenjem ljudskih prava, pogotovo ranjivih skupina društva. Ovaj projekt mi je omogućio da lokalno i direktno pomažem. Smatram da radeći ovaj posao doprinosim boljitku zajednice u kojoj živim i to me ispunja.

Možete li nam ukratko objasniti kako je došlo do osnivanja Mreže za podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela u našoj županiji i otkad mreža djeluje?

- Udruga za podršku žrtvama i svjedocima iz Vukovara nas je 2015. pozvala da sudjelujemo u njihovom projektu. Kroz volonterski rad ispitivali smo potrebe za takvom uslugom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prijavili smo se 2017. na javni poziv Ministarstva pravosuđa, koje je tražilo udruge i organizacije s ciljem osiguravanja pružanja pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela u županijama u kojima nisu osnovani takvi odjeli pri Županijskim sudovima. Nakon uspješno provedenog projekta, ponovno smo se prijavili i postali dio Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela. Mrežu čini 10 organizacija, a nositelj programa je Ženska soba, Centar za seksualna prava iz Zagreba.

Podršku DEŠIN tim pruža u Lazaretima, gdje im se svakim radnim danom od 8  do 16 sati telefonski, mailom ili osobno mogu obratiti žrtve i svjedoci različitih kaznenih djela. Dosad im se javilo  40-ak osoba, koje su višestruko koristile njihove usluge, psihološko ili pravno savjetovanje, emocionalnu podršku, praktične i tehničke informacije ili pratnju na sudove i institucije u svojstvu osobe od povjerenja.

- Većinom nam se žrtve obraćaju telefonski i traže susret. Dogovorimo termin pa kolegica, koja je psiholog i ja saslušamo osobu. Najvažnija je emocionalna potpora i sasvim običan razgovor, bez osude. Nekad je dovoljna samo psihološka pomoć, a nekad je potrebna i pravna. Kroz taj prvi razgovor saznamo važne informacije i procijenimo koja je pomoć potrebna osobi, onda je uputimo na institucije, pomažemo napisati zahtjeve za recimo besplatnom pravnom pomoći, pomoć u sastavljanju nekih drugih podnesaka. Upoznamo ih s načinom podnošenja prijave, fazama sudskog postupka te ulogama u kojima će se naći u sudskom postupku. Najvažniji dio našeg posla je osnažiti žrtvu da preuzme kontrolu nad svojim životom i da ustraje u tome.

Zašto žrtve nasilja trpe takvo ponašanje?

Žrtve često nisu ni svjesne nasilja, njima je takav način života postao svakodnevnica, a prijava nasilnika često znači i materijalnu nesigurnost i sudski postupak. Imamo slučajeva da primjerice najmodavci, kad se u njihovom prostoru dogodi takvo što i žrtvu i nasilnika izbace na ulicu.

Cilj je svakog nasilnika je uspostavljanje kontrole nad žrtvom, a pri tom nasilje, koji ne mora biti fizičko, utječe na žrtvu na način da ona misli, i uvjerena je, kako ne može ništa napraviti nego pristati na ono što nasilnik traži, hoće i postavlja. Osobe, koje nam dolaze, redovito same sebe krive za nasilje, koje trpe. Često izgovaraju rečenice tipa: „da sam ja bila bolja… da sam ovo napravila, možda se ne bi  dogodilo…“

Nasilje nema opravdanja. Žrtva nikad nije kriva za zlostavljanje. To je ono što mi nastojimo osvijestiti i kod žrtve i u javnosti. I to svima u svakom trenutku treba biti jasno. Razlog za nasilje nije u onome tko ga trpi, nego u onome tko ga provodi.

Odustaju li osobe koje trpe nasilje od pokretanja postupka, kad se suoče sa stvarnošću našeg sustava, kao što je dugotrajan sudski postupak, blage kazne za nasilnike…?

- Po našem iskustvu u posljednje tri godine osobe koje dolaze nama na razgovor već su shvatile da nešto trebaju promijeniti. Imamo dosta ohrabrujućih i pozitivnih primjera gdje su žene otišle od nasilnika i stvorile novi život za sebe i svoju djecu. Ponekad čak napuste poznatu sredinu jer se drugdje lakše snađu.

No, dio žrtava, koje prijave nasilje i na početku žele ustrajati, u postupku se obeshrabre i odustanu, vrate se nasilniku i u toj nekoj umjetnoj sigurnosti nastavljaju trpjeti.

Ono što se često dogodi je korištenje pravnog instrumenta „blagodati nesvjedočenja“. Zakon o kaznenom postupku propisuje posebnu „blagodat nesvjedočenja“ uskom krugu rodbine okrivljenog/e (bračni drug, izvanbračnom partneru, rođaci u uspravnoj lozi, u pobočnoj do drugog stupnja te rođaci po tazbini zaključno s drugim stupnjem). Blagodat nesvjedočenja može se  iskoristiti te odbiti svjedočenje.

Žrtve moraju morate znati koja druga dokazna sredstva stoje sudu na raspolaganju u svrhu dokazivanja čina nasilja (medicinska dokumentacija, izjave svjedoka, očevidaca…), jer ukoliko ne postoje drugi dokaz osim iskaza sud neće moći utvrditi što se dogodilo te će počinitelja osloboditi zbog nedostatka dokaza.

Oni koji se nama jave već su sami počeli ići pravim putem, oni koji se ne javljaju, koji šute, oni su ona crna brojka o kojoj se malo govori i koje treba potaknuti na reakciju.

Nasilje u našoj zemlji poprima sve brutalnije oblike. Propusti u postupcima od utvrđivanja do osuđivanja, a onda i mogućeg sprječavanja nasilja, sve više pune novinske članke, a iza tih strašnih događaja ostaju žrtve, ljudi s traumama. Kako možemo najbolje mijenjati situaciju u društvu i državi?

- Obaveza svih nas građana je da sumnju na nasilje ili nasilje prijavimo i osudimo. Dužni smo reagirati i to ne samo kad vidimo eskalaciju fizičkog nasilja, nego i kad sumnjamo. Nasilje se može sutra dogoditi nama ili nekome nama bliskom. Ako mi danas zatvaramo oči, možemo li očekivati da netko sutra nas zaštiti ili naše dijete? Ako građani i društvo na nasilje ne reagiraju i jasno ga osude, oni ga ustvari šuteći i okrećući glavu, potiču. Mi smo svi sudionici društva i ne možemo krivnju prebacivati na sustav i neke druge, svi smo mi i sustav i država  i  zato svatko osobno ima svoj dio odgovornosti.

Promjene su uvijek najuspješnije kada počinju od prevencije nasilja i to u najranijoj dobi. Dio programa su i razne preventivne aktivnosti. Djeci u vrtićima i školama osvijestiti problem nasilja, naučiti da prepoznaju nasilje i objasniti im da to nije prihvatljivo i da se ne smije tolerirati. To je najučinkovitiji način sprječavanja nasilja.

Neki su političari prozvali i medije, kao pokretače „senzacionalističkih afera“. Kakav je vaš stav o izvještavanju medija o spomenutim slučajevima?

- Mislim da je dobro da se mediji bave ovim temama. Mislim da je dobro da su i građani i javnost osudili nasilje i da je to dobra poruka za društvo. Ali, mediji, kao i pravosuđe i policija i građani trebaju štititi dostojanstvo i prava žrtve ne otkrivanjem njezinog identiteta, ali i ne otkrivanjem identiteta osumnjičenih, jer se time nanosi šteta žrtvi i izlaže je se sekundarnoj viktimizaciji.

Mediji su ovom najnovijem slučaju u Zadru progovorili o problemu i dali podršku žrtvi, a to je jako bitno. Dobro je da su se i mladi ljudi organizirali i izašli na ulice i osudili nasilje. Bitno je da svi, kao društvo nasilje osudimo. Tako se osnažuju žrtve i obeshrabruju nasilnici.

U posljednjih nekoliko godina došlo je do mnogih promjena u procedurama i zakonima, a kad je riječ o žrtvama obiteljskog nasilja, što su najčešće žene i djeca. Jeste li i u praksi primijetili neke pomake na boje?

- Izmijenjen je Zakon o kaznenom postupku, u kojem ojačana su prava žrtava kroz propisivanje dodatnih prava u odnosu na već postojeća, primjerice pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde, pravo žrtve da bude saslušana bez neopravdane odgode, pravo na zaštitu dostojanstva prilikom ispitivanja u svojstvu svjedoka, pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje prošireno je na sve žrtve itd. 

Žrtve kaznenih djela imaju prava u prethodnom i kaznenom postupku, a posebno se štiti djecu te žrtve kaznenih djela te žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode  i trgovanja ljudima.

Ne zadržavanje osumnjičenika za grupno silovanje djevojčice u Zadru u istražnom pritvoru, obzirom da postoji veliki rizik od izlaganja žrtve pritiscima, tim više što su počinitelji i žrtva iz istog mjesta, a žrtva je malodobna, ne mogu nikako razumjeti.

Sudovi bi trebali striktno poštivati prava žrtve, osobito kad je riječ o brutalnom nasilju. Osim promjene zakona na papiru, potrebno je i vrijeme da sustav podrške zaživi, i da se uspostavi standard, u kojem se prava žrtve nikada neće dovesti u pitanje. 

Ipak u posljednje tri godine primjećujem pomake na bolje. 


Katarina Fiorović





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme
valovi
LIFESTYLE
0      11|11|19 u 21:13
SUTRA vrlo jako i olujno jugo
tisina_molim
LIFESTYLE
0      11|11|19 u 20:55
Uskoro kreće “Tišina Molim!”, festival filmova snimanih u Dubrovniku
katusic
LIFESTYLE
0      11|11|19 u 15:41
Dobra vijest za sve koji imaju problem s opuštenim kapcima i vrećicama ispod očiju
GCT_dubrovnik
LIFESTYLE
0      11|11|19 u 09:24
Grand Circle is looking for employees in Dubrovnik
konovizija
LIFESTYLE
0      11|11|19 u 08:09
OBJAVLJENA LISTA: tko je novi, a tko stari na KONOVIZIJI?

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne
komentara 0 11|11|19
SUTRA vrlo jako i olujno jugo







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija