VIJESTI
20.10.2019 u 11:36

RIJEČ STRUČNJAKA: boljka našeg javnog sektora je neučinkovitost

Predloženi model povećanja plaća samo djelomično rješava neravnoteže o kojima govorimo. Horizontalnim povećanjem plaća svim javnim i državnim službenicima, primjerice, učitelji i nastavnici će dobiti veće plaće, ali se jaz između njih i drugih državnih i javnih službenika neće smanjiti - kazao je dr. sc.Nebojša Stojčić, ugledni ekonomist i znanstvenik s dubrovačkog Sveučilišta, a komentirao je i razliku plaća u javnoj upravi i privatnom sektoru.


komentara  0

Najavljeno je kako će se tijekom sljedeće godine za nekih 6% povećati plaće državnih i javnih službenika - u štrajku su učitelji, medicinsko osoblje je već štrajkalo, nezadovoljni su svojim plaćama - kako zadržati stabilnost i uravnoteženost proračuna, koliko je opasno podilaziti traženjima sindikata, koliko "rezervi" za takve urgentne situacije treba biti u proračunu jedne zemlje?

- Hrvatsko gospodarstvo već nekoliko godina bilježi pozitivne trendove i bilo je samo pitanje kada će svi oni koji smatraju da su zakinuti u primanjima ili pravima podići svoj glas. Takvo ponašanje je s jedne strane razumljivo jer se među onima koji traže veća primanja uistinu nalaze neke od kategorija državnih i javnih službenika koji su potplaćeni. U svojim nastojanjima vjerojatno su poučeni i prethodnim iskustvima Vlada koje su u predizbornim godinama popuštale sindikalnim pritiscima i kupovale socijalni mir. S druge strane, razumljiva je i pozicija Vlade. Državne financije su nakon dugog niza godina u kakvom takvom redu i zahtjevi poput ovih kojim svjedočimo mogu uzdrmati tu teško stečenu poziciju. Osobno smatram kako učitelji i medicinsko osoblje jesu potplaćeni i razumijem zahtjeve za smanjivanje jaza njihovih primanja, ali također smatram da se argumenti poslodavca odnosno države o dinamici udovoljavanja tim zahtjevima koja neće ugroziti državne financije također moraju uzeti u obzir.

Kako ocjenjujete potez povećanja plaće javnim i državnim službenicima, te odustajanje od smanjenja 1% PDV-a, obzirom na brojnost ljudi u državnom aparatu, što se jako često spominje kao veliki hrvatski problem?

- Predloženi model povećanja plaća samo djelomično rješava neravnoteže o kojima govorimo. Horizontalnim povećanjem plaća svim javnim i državnim službenicima, primjerice, učitelji i nastavnici će dobiti veće plaće, ali se jaz između njih i drugih državnih i javnih službenika neće smanjiti. Vlada je najavila osnivanje povjerenstva koje će u narednim mjesecima provesti analizu i predložiti usklađenje koeficijenata i tek kada to povjerenstvo izađe sa konkretnim prijedlozima moći ćemo procijeniti u kojoj mjeri je zahtjevima sindikata udovoljeno u ovom dijelu. Ono što i dalje ostaje boljka našeg javnog sektora je neučinkovitost i to bilo kakvo povećanje plaća samo po sebi neće riješiti. Hrvatskoj treba sustav plaća u javnom sektoru koji će nagrađivati one najučinkovitije i na taj način unaprjeđivati učinkovitost javne uprave.

U medijima smo mogli pročitati kako je u državnim službama prosječna plaća za nešto više od 10% veća od onih u privatnom sektoru, na što to ukazuje i je li to tako i u zemljama koje nas okružuju u EU?

- Istina je da je u državnim službama prosječna plaća nešto veća nego u privatnom sektoru. Nedavna studija Ekonomskog instituta Zagreb procijenila je tu razliku na 5% s tim da se već godinama bilježi trend opadanja razlika u plaćama između privatnog i javnog sektora. Kada govorimo o tim razlikama onda moramo uzeti u obzir i da javni sektor zapošljava veliki broj visokoobrazovanih dok je naše gospodarstvo pretežito radno intenzivno sa velikim udjelom zaposlenika sa nižim razinama obrazovanja pa i u tom dijelu treba tražiti odgovore na ovaj jaz u plaćama. Jačanjem konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i premještanjem ka znanjem i tehnološki intenzivnim aktivnostima taj jaz će se sve više smanjivati u korist privatnog sektora.

Kakvom mjerom ocjenjujete prijedlog da se osobni odbitak, kao neoporezivi dio dohotka, podigne s 3800 na 4000 kuna, što će to značiti zaposlenicima?

- Među ekonomistima se već nekoliko godina raspravlja o neoporezivom iznosu plaća i brojni ugledni hrvatski ekonomisti stava su da bi taj iznos trebao biti negdje oko 5.000 kn. Iz svega što se događa proteklih godina može se zaključiti da i kreatori naše porezne politike idu prema postupnom podizanju neoporezivog dijela plaće. Samo povećanje od 200 kn o kojem ovdje govorimo neće prouzročiti značajnije učinke na potrošnju s obzirom da se radi o najnižim plaćama i dijelu stanovništva koji ionako spaja kraj s krajem, ali je u svakom slučaju mjera u pozitivnom smjeru koja zajedno sa komplementarnim mjerama u srednjem roku može dati željene rezultate. 

Mislite li da je ovakav rashodovno složen proračun moguće održati bez povećanja nekih poreza?

- Sve dok gospodarstvo bilježi pozitivne rezultate kao proteklih godina ne vidim opasnosti za proračun. Eventualni problemi mogu nastati u slučaju nove recesije. U prošloj recesiji svjedočili smo situaciji u kojoj su Vladi praktično ruke bile svezane u području politike plaća zbog važećih kolektivnih ugovora.


L.C.





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne
komentara 0 11|11|19
SUTRA vrlo jako i olujno jugo







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija