VIJESTI
16.09.2019 u 15:02

Utjecaj kruzera na ozon - opstanak ljudske vrste je ugrožen, još nije kasno za promjene

U sklopu projekta ReDu - provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika, jutros je u hotelu Imperijal Hilton održano predavanje naslovljeno "Gospodarenje otpadom u kruzing turizmu te njegov utjecaj na ozon".  Okupljene su o vrstama onečišćenja koja prijete s brodova na kružnim putovanjima, načinu zbrinjavanja otpada te zakonskim regulativama koje uređuju ovo pitanje upoznali doc. sr. sc. Marijana Pećarević, pročelnica Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, te dip.ing. pom. Dario Barbarić, voditelj Odjela za sigurnost, zaštitu okoliša i operativne poslove Lučke uprave Dubrovnik. 


komentara  0

"Brodarstvo je jedna od vodećih svjetskih industrija, a u posljednjih nekoliko godina sve se više razvija industrija brodova na kružnim putovanjima. Sredozemno more je trenutno treće najpopularnije odredište, a predviđa se da će u idućim godina ova grana turističke ponude još više rasti. Taj porast prati i razvoj brodova. Grade sve veći brodovi, prosječna brzina plovidbe je također u porastu. U tom kontekstu bitno je voditi računa o utjecaju na okoliš. Kad govorimo o onečišćenju s brodova. Potencijalni uzrok onečišćenja u ovom kontekstu mogu biti fekalne vode, crne i sive vode, blast koji se ispušta s brodova, ispuštanje štetnih plinova, te kruti otpad. Brodovi na kružnim putovanjima su zapravo ploveći hoteli. Razmislite o svom krutom otpadu koje proizvodite doma, sva taj otpad pronaći ćete i na ovakvim brodovima" kazale je  pročelnica Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, doc. dr. sc. Marijana Pećarević, te dodatno pojasnila okupljenima svaku od potencijalnih vrsta onečišćenja, a ponajviše se zadržala na štetnim emisija ispušnih plinova.

"Brodsko gorivo se po udjela sumpora bitno razlikuje od goriva koje se koristi u cestovnom prometu. Prilikom sagorijevanja tih goriva proizvodi se sumporovi oksidi, dušikovog oksida , ugljikovodici. Zahvaljujući međunarodnim propisima, konvencija i direktivama, brodovi u posljednjih nekoliko godina prelaze na goriva s manjim udjelom sumpora, a od 1. siječnja 2020., dopušteni udio sumpora u gorivima neće smjeti biti veći od 0.5 posto. I u ovom slučaju je bitno da u lukama postoji adekvatna infrastruktura kako bi brodovi u lukama mogli raditi na agregatima, a ne na svojim motorima" kazala je Pećarević te se dotaknula istraživanja provedenog u Dubrovniku 2013.

Dubrovački znanstveni su obradivši dostupne podatke Državnog zavoda za statistiku, odnosno podatke mjerne stanice za Žarkovici koja bilježi razinu sumporovog oksida, procijenili da se samo tijekom te godine na dubrovačkog tlu nataložilo 30 kilograma po hektaru sulfata. Zanimljivo je da 2013. godina bila rekorda po broju dolaska gostiju na brodovima za kružna putovanja.

"Te godine u Dubrovniku je premašio zabilježenu razinu taloženja sulfata u Slavonskom Brodu, a svi znamo s kakvim se problemima taj grad bori. Takvo taloženje tog spoja nije na našem području zabilježeno od 2013., što je posljedica ulaska Hrvatske u EU, te početka primjene EU direktiva, kao i smanjena broja putnika s ovih brodova" zaključila je pročelnica.

Dotakla se Pećarević i drugih vrsta potencijalnih  prijetnji za okoliš, poput fekalnih, crnih i sivih voda te blastnih voda.

"Njihovo ispuštanje je strogo regulirano, a prekršitelje odredbi očekuju rigorozne kazne. Danas se na brodove ugrađuju razni sustavi filtriranja. Kad su u pitanju fekalne vode oni su jako učinkoviti, ono njihovo učinkovitost treba poboljšati kad je u pitanju balast. Sigurna sam da ste svi upoznati s algom Caulerpom, koja je prije par godina stigla u Jadran upravo preko balastnih voda. Smatram da Hrvatskoj ne prijeti tolika opasnost ovog tipa onečišćenja, jer se balastne vode većinom koriste na teretnim brodovima i to kad dolaze u luku pokupiti teret. Inače, unosi novih organizama putem balastnih voda su u svjetskim morima, odnosno svjetskih gospodarstvima prouzročila višemilijunske štete."

Pećarević je na kraju kazala da je moguće popraviti štetu nanesenu okolišu, te da će ozonska rupa prema procjenama UN-a do 2030., u potpunosti sanirati.

"U središtu ekologije već danas je čovjek, odavno smo prešli točku isključive ugroženosti prirodnih staništa i životinjskog svijeta, opstanak ljudske vrste je ugrožen. No, još uvijek nije kasno, a napredak je itekako moguć" kazala je predavačica.

Okupljene je s pravnim propisima koji se tiču sprječavanja onečišćenja, kao i s načinom zbrinjavanja otpada u Luci Dubrovniku, upoznao Dario Barbarić, voditelj Odjela za sigurnost, zaštitu okoliša i operativne poslove.

Istaknuo je IMO, te MARPOL konvenciju, te njenih šest priloga koja su uređena pitanja pojedinih vrsta onečišćenja, a posebno se osvrnuo na Prilog IV prema kojem je zabranjeno svako ispuštanje fekalnih voda u morski okoliš, osim ako je brod opremljen jednim od uređaja za tretiranje fekalnih voda.

"Prema pravilniku Hrvatskog registra brodova, koji je u skladu s MARPOL konvencijom, brod mora biti opremljen uređajem za biološko pročišćavanje otpadnih voda te eventualno sabirnim tankom, ako brod posjeduje ovakav uređaj nije mu zabranjeno ispuštati potpuno obrađene fekalne vode u morski okoliš osim u luci. Brod može biti opremljen uređajem za usitnjavanjem i dezinfekcijom fekalnih voda sa sabirnim tankom za kasnije ispuštanje u more u dozvoljenim područnim,  u ovom slučaju dozvoljeno je ispuštanje na ovaj način obrađenih fekalnih voda na udaljenosti većoj od tri nautičke milje od najbliže obale. Brod može imati samo sabirni tank za kasnije pražnjenje fekalnih voda u kopnene ili ploveće spremnike za prihvat otpada fekalnih voda, u tom slučaju neobrađeni otpad ne smije se ispuštati u morski okoliš na udaljenosti manjoj od 12 nautičkih milja od najbližeg kopna, pri umjerenoj količini ispuštanja, a brzina broda ne smije biti manja od 4 čvora" kazao je Barbarić te zatim kratko objasnio kako funkcionira uređaj za biološko pročišćavanja otpadnih voda na putničkom brodu.

"Prilog V ove konvencije odnosi se na pravila o sprječavanju onečišćenja otpadcima s brodova, dok se prilog VI odnosi na sprječavanja onečišćenja s brodova posredno zrakom, emisijom sumporova i dušikova oksida. Ova pitanja su u hrvatskom zakonodavstvu uređena, Pomorskim zakonikom, Uredbom o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke, Pravilnikom o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora" pojasnio je te dodatno pojasnio pojam lučkih uređaja za prihvat brodskog i ostatka tereta.

"Ti uređaju mogu biti bilo koja postrojenja, bez obzira jesu li fiksna ili plutajuća ili prijenosna i koji su u stanju prihvatiti otpad koji stvaraju brodovi ili ostatke tereta. Pomorskim zakonikom je definirano da su Lučka uprava i koncesionar luke posebne namjene dužni osigurati opremanje luke odgovarajućom opremom i uređajima za rukovanja i prihvat krutog i tekućeg otpada, ostatke otpada s plovnih objekata zauljenih voda i fekalija kako su definirani odredbama MARPOL konvencije, a moraju donijeti i primijeniti Plan za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta i osigurati prihvat i sakupljanje otpada s plovnih objekata za svaku vrstu otpada"  kazao je Barbarić te dalje naveo koncesije za otpad Lučke uprave Dubrovnik.

" To su koncesija za odvoz zauljenih voda, uljnih ostatak i ostalih zauljenih tekućina s kemikalijama, koncesija za odvoz fekalnih, koncesija za odvoz brodskog otpada, te koncesija za prikupljanje i prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi u međunarodnom prometu. "

Na kraju predavanja Barbarić je okupljenima prikazao proces praćenja i izvješćivana o tijeku otpada u Luci Dubrovnik, te prihvat otpada s brodova koncesionara Luka Dubrovnik d.d."


L.Pavlović





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija