VIJESTI
13.09.2019 u 23:04

UPU KOMOLAC Stanovnici protiv predložene ceste, najavljuju peticije kojom bi spriječili njenu izgradnju

Javno izlaganje, a potom i rasprava o prijedlogu Urbanističkog plana uređenja Komolca i Strateška studija o utjecaju na okoliš održani su danas u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnik. Iako je ovaj plan obuhvata ukupno 22 hektara izrađivan dvije godine te je za njegovu potrebu izrađeno čak četrnaest karata stanovnici Komolca njime nisu zadovoljni. Većina danas iznesenih primjedbi odnosila se na trasu buduće ceste za koju stanovnici kažu kad je katastrofalan te su spremni pokrenuti i peticiju kako do njene izgradnje ne bi došlo, dok se drugi dio iznesenih primjedbi odnosi na nedostatak kanalizacijske mreže i nedovoljnu brigu o potocima koji prolaze komolačkom dolinom. 


komentara  0

Javnoj raspravi prisustvovala je  pročelnica Upravnog odjela Jelena Lončarić za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša koja je naglasila kako je riječ o izuzetno kompliciranom planu čije je izrada započela prije dvije godine. te predstavnici tvtke izraživača ovog plana Urbanizam d.o.o., te tvrtke Ekoinvest koja je izradila Stratešku studiju utjecaja na okoliš.

UPU Komolac

Ukupna površina obuhvata iznosi oko 22 hektara, a unutar obuhvata razgraničene su zone različite namjena.  Na gospodarsko-proizvodnu namjenu u kojoj se omogućuje smještaj industrijskih, obrtnih i gospodarskih pogona, poslovnih, uredskih i trgovačkih građevina te skladišnih prostora otpada ukupno 0.3 hektara. Na gospodarsko-poslovno namjenu, unutar koje se nalazi komunalno-servisna zona Libertas, Frendy i nekadašnji kamenolom otpada 7, 95 hektara. Ona obuhvaća postojeće i planirane zone, a predviđeni su sadržaji pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno-servisne namjene, a omogućena je rekonstrukcija postojećih zgrada, za zone Libertas, Jamnica, Podgaj i TUP, isto tako predviđene su mjere urbane sanacije.  0,21 hektra od ukupnog obuhvata plana previđeno je za javnu i društvenu namjenu. Unutar ove zone trebao bi se nalaziti multifunkcionalni društveni dom.  Na 5.67 hektra predviđeno je mješovita-pretežito stambena namjena. Na ovim površinama predviđena je gradnja srednjih građevina, odnosno građevina stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše osam funkcionalnih jedinica. Kod ovakvih građevina najmanje 51 posto bruto površine mora biti namjenjena stanovanju, dok 49 posto može zauzeti poslovni prostor. Previđene su i površine sportsko-rekreacijske namjene na koji otpada 0.35 posto, javne zelene površine, na koji otpada 0.45 posto i zaštitne zelene površine, na kojih otpada 5.08 posto.

Ovim UPO-om propisuju se i urbanističko-tehnički uvjeti, oblici i načini korištenja, uređenja i zaštite prostoru. Planom je detektirana ugroženost od visoke razine podzemnih voda i potencijalna ugroženost od poplave bujičnih vodotokova Slavjan i Kaboga, stoga je predviđeno da se u područjima kojima prijeti opasnost od poplavljivanja, akti o gradnji mogu ishoditi tek nam regulacije vodotoka navedenih potoka. U svrhu zaštite od poplava propisane su mjere opreza, odnosno nasipavanje i podizanje kota ulaza prizemlja na kotu visokog prizemlja izdignuto za razinu koja će osigurati optimalnu zaštitu od poplavnih voda, pri čemu ukupna visina građevine ne smije odstupati od one propisane UPU-om, a isto tako nije dozvoljena gradnja podruma i suterena. Za postojeće zone je preporučeno uređenje terena oko postojećih građevina u svrhu zaštite od poplava.

Predloženi UPU definira i rekonstrukciju postojećih te gradnju novih prometnica, uređenje pješačkih staza, uređenje prometna u mirovanju, jačanje kapaciteta postojeće telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta postojeće električne mreže. Planom se omogućuje izgradnja plinoopskrbnog sustava, točnije visokotlačnog distribucijskog plinovoda DN, te redukcijske stanice Komolac, a omogućava se gradnja novih vodoopskrbih cijevi. Planom se omogućuje gradnja objekata i infrastrukture sustava odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda, u sklopu čega je previđena  rekonstrukcija bujičnih vodotoka Kaboga i Slavjan unutar njihovih korita.

Unutar obuhvata ovog prostornog plana nalazi se dio Značajnog krajobraza Rijeka Dubrovačka, zaštićenog temeljem Zakona koji regulira zaštitu prirode. Planom je predviđeno očuvanje postojećih zelenih površina  te ozelenjavanje novih te sadnja zaštitnog pojasa minimalne širine 5 metara u svrhu zaklanjanja građevina, a propisana je i obveza sanacije postojećih ilegalnih i ekološki neprihvatljivih odlagališta građevnog otpada.

Strateška studija utjecaja na okoliš

Stratešku studiju utjecaja na okoliš u ime tvrtke Ekoinvest pojasnila je Marina Stenek. Kao okolišne značajke na koje UPU Komolac može znatno utjecati definiran je kultivirani krajobraz područja, visoka prirodno-ekološka i vizualna-doživljajna kvaliteta čempresata tog područja, mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom koja spada u ugrožena i rijetka staništa, potencijalno stanište kritično ugrožene vrste riječne kornjače, učestala bujična plavljenja, prekomjerna buka komunalno-servise zone Libertas, prisutnost nelegalnih odlagališta te prisutnost invazivnog pajasena čiji korijeni mogu ugroziti temelja stambenih objekata.

Izrađivači studije nisu procjenjivali samo potencijalno štetnost UPU-a Komolac za okoliš, već i potencijalno štetan učinak zatečenog stanja za ljude. Kao najveći problem ocijenjena je prekomjerna buka koja dolazi iz servisne zone Libertas.

- Razina buke dopuštena u naseljima iznosi 50db, dok po našim procjenama buka koja dolazi iz Libertasa premašuje 70db. Upravo zato smo propisali izradu karte buke tog područja i izradu akcijskog plana upravljanja bukom, na osnovu kojih će se odrediti mjere za smanjivanje njenog utjecaja – kazala je Stenek.

Određeno je tridesetak mjera za zaštitu okoliša, a neke od njih su: sačuvanje zemljišta dobrog boniteta kako bi se ono moglo ponovno koristiti, naprimjer za sanaciju ilegalnih odlagališta, izmicanje koridora električne mreže, zaštita krajobraza uz vodotoke Kaboge i Slavjana, uklanjanje invazivnog pajasena, poduzimanje istraživanja riječne kornjače, smanjenje katnosti objekata uz rub obuhvata plana.

Javna rasprava

Nakon uvodnih izlaganja otvorena je javna rasprava. Stanovnici ovog područja nisu se suzdržavali pri iznošenju svojih primjedbi i prijedloga, a većina je izrazila brigu oko novoplaniranih prometnica i sanacije tokova potoka Slavjan i Kaboga, kao i nedostatka kanalizacijske mreže.

- Iz karata koje ste nam danas prezentirali vidi se namjenama gradnje nove prometnice do ulice Busljenovo. Molim vas da to ne radite. Ostavite postojeću cestu i ne mijenjate trasu – kazao je Kristijan Pavlović.

Danka Grbac Nikolac u ime izrađivača UPU-a na to je dogovorila kako se na postojećoj cesti nalazi nepregledan, oštri zavoj, te da se u izmjenu trase išli kako bi se povećala sigurnost prometa, te je dodala kako bi se u tom slučaju postojeća cesta sanirala te pretvorila u zaštitni zeleni pojas.

Sljedeći se za raspravu javio Pero Bušlje, također stanovnike navedene ulice koji je svoj zahtjev izvođačima UPU-a demonstrirao na karti.

- Bilo bi uputno da je netko od izvođača radova detaljnu prezentirao svaku od prikazanih karata i objasnio koridore. U ulici Busljenovo se nalazi dvadesetak obiteljskih kuća, tuda i sad prolazi veliki promet. Mi inzistiramo, zahtijevamo, molimo da se koridor ceste ne dira već da ona ostane gdje jest i sad. I prije 40-ak godina se raspravljao o cesti do naše ulice, ako se zaista bude realizirao vaš plan i promijeni se koridor, cesta će ići kroz srce industrijske zone Komolca. Ta cesta se već danas koristi kao utovarno-istovarna zona. Upravo taj dio gdje se sad nalaze Pemo, ROTO, OTP je najkritičnija prometna točka u Komolcu. Zadovoljni smo postojećom cestom, ako bi mi s naših pedesetak auta došli u taj prometni kazin to bi bilo katastrofalno. Ne bi nikad izašli iz te gužve  Svi mi susjedi dijelimo oko ovoga pitanja jedinstveno stajalište. Spremni smo ići i s peticijom da se postojeće stanje ne mijenja – kazao je te dodao da se priča o izgradnji ceste, a postoje puno hitnije stvari na području Komolca u koje bi se trebalo uložiti znatna sredstva.

- Ovo područje je već poprilično izgrađeno, a nema kanalizacijsku mrežu. Kad će se ona izgraditi? Svi imaju septičke jame koje su porozne i sve ide u podzemlje. Nema potrebe trošiti novac na prometnice, kad je postojeće stanje zadovoljavajuće. Nemamo kanalizaciju, a dovodimo industriju - zaključio je Bušlje.

Pročelnica Lončar kazala je pitanje uvođenja kanalizacijske mreže ovisi o sredstvima Vodovoda te je obećala nazočnim građanima da će popričati s odgovornima u Vodovodu.

I Antun Martinović je protiv uvođenja nove prometnice.

- Postojeća cesta je dovoljno široka. Ljudi su za proširenje ustupili svoju zemlju, a trenutno smo u razgovoru s gosparom koji će nam ustupiti još komadić zemlje kako bi na uskom dijelu put još malo proširili. A u vezi potoka, ako se ne riješe kanali koji dovode vodu s izvorišta u Knežici, na Boti, u Čajkovićima, ništa se neće napraviti.

Gospara Pavlovića zanimalo je  li moguće da se dio njegovog zemljišta koje prenamijeni u potpunosti u građevinsku. Naime, 3/4 njegove parcele nalazi se u građevinskom, dok je 1/4 određena kao ne građevinsko zemljište.

Pročelnica Lončarić je gosparu dogovorila kako se namjena zemljišta definira GUP-om, te da u ovom trenutku ne postoji mogućnost.

Sljedeća se za riječ javila Elizabeta Majstorović čiju bi zemljište od tri tisuće kvadrata trebala presjeći nova cesta.

- Ovo zemljište je mojoj obitelji bilo oduzeto, petnaest godina smo se svim pravnim mogućnostima borili da nam se ono vrati, a sad kad nam je vraćeno vi bi preko njega gradili novcu cestu? Izričito se protivim ovome. Ne mogu ni izračunati koliko bi nam se kvadrata oduzelo, a sve zbog načina planiranje gradnje. Recite mi gdje se u Gružu, Sustjepanu ili bio koje dijelu grada cesta planirala ovako?  Ove se planira kao da se radi o autoputu. Pa nogostup, pa klupice, za zelene zaštitne površine, upravo zbog toga ne mogu izračunati. Gospođo Lončarić, već ste mi jedanput rekli da prijetim, ali ne prijeti. Samo znam koje su moje pravne mogućnosti. Ovo je jedini komad obiteljske zemlje koji nam je ostao i mislim se boriti svim snagama za njega.  Vi sad govorite o novoj cesti, a ja se sjećam kad se ova cesta prije 60 godina gradila. Od tada nije ni jedan put asfaltirana, zašto se ona ne rekonstruira? Od svojih tri tisuće kvadrata neću dati ni komadić za cestu.

Pročelnica Lončarić kazala je kako je pravo vlasništava zaštićeno Ustavom, no da privatni interes ne može biti pred općim, a dodala je da nitko nikome ne želi oteti zemlju već se traži adekvatni koridor za novu prometnicu.

Pitanje još jednog stanovnika Komolca potaknulo je dužu raspravu o vodotocima koji prolaze kroz Komolac, pa se na ta pitanja osvrnula arhitektica urbanistica Zrinka Rudež.

- Na ovom pitanju smo usko surađivali s predstavnicima Hrvatskih voda koji su se obvezali da će urediti sve potoke koji prolaze komolačkom dolinom. Za potok Slavjan uskoro će biti pokrenut postupak javne nabave. Mi ovdje razgovaramo o urbanizaciji ovog područja, a moramo reći da cijeloj dolini prijeti velika ugroženost od poplava. Bez da se riješi ovo pitanje nema razgovora o daljnjoj izgradnji. Hrvatske vode su nas uvjerile da žele održavati potoke i uvesti red – kazala je arhitektica na što joj je Kristijan Pavlović odgovorio da je Komolac samo sifon.

- Ako se uređenje odvodnje donosi samo na područje koje je obuhvaćeno UPU-om onda nas čeka kazin. Ako sve potoke koji izviru poviše Komolca ne svedemo u ovaj dva potoka, od toga neće biti ništa. Ako Hrvatske vode nisu upisane na potok koji prolazi mojim zemljištem, odmah ću im dati da se upišu, samo da posao naprave kako treba – zaključio je.

Prijedlog o rješenju prometa postavio je i Nikša Bušlje.

- Zašto se cesta ne bi nastavila uz potok, s tim da se s lijeve strane naprave odvojci za skladišta i industrijsku zonu?

Rudež mu je na to odgovorila da tom rješenju nisu sklone Hrvatske vode, jer to znači da bi se preko potoka morali postaviti mostovi.

Podsjetimo, pokretanje postupka izrade i donošenja UPU-a ovog područja inicijative je Gradskog Kotara Komolac kojom se zahtjeva urbana sanacija bivše industrijsko-poslovne zone Komolac, urbana preobrazba dijelove bivše gospodarske zone uz osiguranje održivog razvoja šireg područja odnosno urbanizacija neuređenih i neizgrađenih dijelova građevinskog područja naselja M1 2 mješovita namjena-pretežito stanovanje srednje gustoće.

Primjedbe i prijedloge na Prijedlog Plana i Stratešku studiju sudionici u javnoj raspravi mogu dati osim postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima upućivanjem nositelju izrade pisane primjedbe i prijedloge do 27. rujna, na adresu: Grad Dubrovnik, Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Pred Dvorom 1, 20000 Dubrovnik.


 


L.Pavlović





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija