VIJESTI
10.09.2019 u 20:29

Recesija se već počela prelijevati na Hrvatsku, ugledni znanstvenik upozorava: Turizam je naše apsolutno prokletstvo

Recesija koja se posljednih mjeseci osjeća u Njemačkoj i Italiji počela se prelijevati na hrvatskoj gospodarstvo. U svijetu tih događaja, Velibor Mačkić s katedre Ekonomske teorija na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,  u velikom intervju za Novi List pojasnio je u kakoj se točno situaciji nalazi Hrvatska danas i kolike su nam šanse da ovoga puta uspijemo zadržati glavu iznad vode. "Turizam je apsolutno prokletstvo resursa. Da nema turizma morali bismo se drukčije ponašati. Ljudima se jednostavno ne isplati ulagati u znanje. Zašto bi vi ulagali u znanje i, završili, primjerice, veterinu ili strojarstvo nakon minimalno 5 godina studija, zaposlili se i plaćali ogromne iznose poreza na dohodak, kad možete ostati u Primorju, Istri ili Dalmaciji i iznajmljivati apartmane i plaćati za njih samo paušal" stajalište je ovog mladog znanstvenika. 

 

 

 


komentara  0

S najvažnijih hrvatskih tržišta, Njemačke i Italije, već nekoliko kvartala stižu vijesti o usporavanju, koje se u drugom tromjesečju preliilo i na domaće gospodarstvo. Istovremeno Vlada je suočena s najozbiljnijom prijetnjom štrajkovima u posljednjih nekoliko godina, jer liječnici, sestre, učitelji vjeruju da je konačno došlo vrijeme da država nešto bolje nagradi njihov rad.

Može li hrvatski proračun podnijeti povećanje kojeg traže zdravstvo i obrazovanje, veće od onog kojeg Vlada nudi?

- Ne vidim razloga zašto ne. U proračunskim smjernicama je i ove godine, kao i dogodine, predviđen deficit proračuna opće države. Proračun je najvažniji financijski dokument u godini, dakle on je rezultat političke odluke i onda je stvar političke odluke hoće li Vlada odobriti to povećanje ili ne. Sindikati su interesna skupina i brinu se za svoje članove, pa kad primijete da su druge skupine u društvu dobile novac, primjerice ratni veterani, onda će i oni svoje zahtjeve tempirati vodeći računa o izbornom ciklusu. Tri su potencijalna načina kako Vlada može pozitivno odgovoriti na to. Jedan je podizanje poreza, što sigurno neće učiniti, drugi je restrukturiranje na rashodovnoj strani, u kojem se nekom drugom nešto uskrati. Često su to oni izdaci koji se neće odmah vidjeti, poput kapitalnih, jer u izbornoj godini biračima žele ostaviti dojam da bolje žive povećavajući tekuće izdatke, što je empirijsko potvrđeno u slučaju Hrvatske u istraživanju koje sam proveo 2014. Treća je opcija zaduživanje.

Odluka o povećanju plaća otkrit će i kakav je stav Hrvatske prema javnom sektoru. U našem Ustavu piše da je Hrvatska socijalna država, ali može li to naša ekonomija podnijeti?

- To je normativno pitanje, pa je takav i odgovor - normativni. Ako smo u Ustavu definirali Hrvatsku kao socijalnu državu, onda ju kao takvu moramo i braniti. I to ne samo oni koji u javnom i državnom sektoru rade, već i oni kojima je ona osigurala profesionalni i osobni uspjeh, kao i oni koji smatraju potrebnim da Hrvatska i dalje ostane socijalna država. Odrastao sam u takvoj Hrvatskoj, meni i mojoj obitelji ona je devedesetih omogućila niz socijalnih povlastica što tada nije bila rijetka pojava i ne sramim se reći da sam i dijete socijalne države. Ako želimo i dalje u društvu omogućiti vertikalnu mobilnost, onda ćemo braniti socijalnu državu koja to omogućava. Branit ćemo je i ako ljudima želimo osigurati barem percepciju vertikalne mobilnosti.

Ali nekako se čini da je od te vertikalne mobilnosti u kojoj naprijed mogu i oni koji nemaju novac, doista samo percepcija.

- U nekim dijelovima Hrvatske je nažalost tako. Problem je uvijek politička ekonomija koja daje pravila igre, stvara poticaje i ograničenja i time sugerira u što vam se isplati ulagati, npr. isplati li vam se ulagati u obrazovanje. U Zagrebu možda da, ali u Cavtatu možda i ne. U Zagrebu vi zaista trebate državu, ali je u Cavtatu ne trebate. Što će vam država ako ste rentijer. Hrvatska ekonomija je rentijerska i kvazirentijerska i dok je kvazi-rentijeru država, idealno neefikasna, potrebna, jer mu omogućava posao temeljem političkih veza i poznanstava, rentijer državu ne treba. Za njega država krade novac i hrani tzv. uhljebe. Rentijer zagovara minimalnu državu koja ga treba pustiti na miru kako bi sam zaradio novac. Njemu ne treba javno financirano obrazovanje i zdravstvo, koje se financira iz njegovih poreznih davanja. On će se sam pobrinuti za sebe. Ali većina hrvatskih građana nisu rentijeri i njima socijalna država zaista povećava raspoloživi dohodak i kvalitetu života.

Zahtjevi o tome da žele svoju bruto plaću mogu se čuti i od onih koji nisu rentijeri, i koji bi teško imali pristupa i zdravstvu i obrazovanju da nije socijalne države, da nije bilo solidarnosti.

- Pojavljuju se naznake takvog trenda, ali taj trend je samo u jednom dijelu posljedica argumentacije jedne manje skupine ljudi čiji je ideološki i svjetonazorski stav potpuno legitiman. Ali razloge zašto on ima toliki zamah treba tražiti u neefikasnoj državi.

Ako je sve više ljudi koji traže svoju bruto plaću, žele li uopće građani Hrvatske socijalnu državu? Jesmo li ikada donijeli tu odluku?

- To je najvažnije pitanje. Ako znamo kakvo društvo i državu želimo, sve drugo će se posložiti. Ono što se događalo devedesetih nije bilo samo pitanje ekonomske transformacije, nego i političke i državne, što je rezultiralo nekim ograničenjima prilikom dovršetka svakog od ta tri procesa. Zadnja istraživanja koja su se radila 2016. godine sugeriraju da većina zaista želi socijalnu državu, te da su školstvo i zdravstvo među tri institucije u koje ljudi imaju najviše povjerenja. Hrvatski građani nisu zadovoljni funkcioniranjem tržišnog gospodarstva u Hrvatskoj, odnosno oni priželjkuju razvijene mreže socijalne sigurnosti. Pod Rawlsovim »velom neznanja« većina ljudi bira pravednije ishode i veću sigurnost. Ono oko čega se možemo sporiti je u kojem dijelu ćemo trošak financiranja obrazovnih i znanstvenih usluga prebaciti na pojedinca, ali priča oko isplate bruto plaće na ruke funkcionira jedino ako ste mladi, zdravi i imate posao.

Što napraviti?

- Za početak krenuti od apsolutne transparentnosti. Kako proračunske, koju godinama uspješno zagovara Institut za javne financije, tako i transparentnosti u donošenju i provođenju javnih politika i procesa javne nabave. Nakon toga je paradoksalno, ali u domaćim okvirima nažalost potrebno, postići konsenzus oko važnosti i uloge koji javni sektor ima u proizvodnji javnih dobara, ispravljanju tržišnih propusta i postavljanju temelja na kojem privatni sektor osigurava i gradi necjenovnu konkurentnost svojih dobara i usluga. To podrazumijeva i prestanak križarskog rata protiv tzv. uhljeba. Zatim na red dolaze i zaposlenici lokalne i regionalne samouprave. Politički određen i nepotrebno velik broj lokalnih i regionalnih jedinica treba sagledati u kontekstu administrativne decentralizacije, ali i još važnije fiskalne decentralizacije bez koje ona prva ne znači apsolutno ništa što je vidljivo iz dosadašnjeg iskustva. Pitanje fiskalne decentralizacije nas dovodi do ključnog problema: potrošno orijentiranog poreznog sustava. Od svih »reformi« u poreznom sustavu nismo napravili nijednu koja će nas činiti otpornima na krizu. Propustili smo, priliku porezne prihode barem donekle temeljiti na prihodima od direktnih poreza (rada i kapitala), koji mogu postati prihod lokalnih jedinica vlasti čime bi fiskalna decentralizacija imala smisla. U ovom trenutku, sljedeća recesija automatski podrazumijeva pad potrošnje i prihoda od PDV-a, uz istodobno povećanje rashoda za socijalne usluge, odnosno povećanje proračunskog deficita. Karte su podijeljene, oni koji sjede za stolom nemaju poticaj da se nešto promijeni. Znači poticaj za promjene može biti samo eksterni. Samo nas sljedeća kriza može potaknuti na promjene i to je najveća tragedija Hrvatske.

Što bi Hrvatska bila da nema rente, da nema turizma?

- Nadam se i vjerujem da bi bila među pobjednicima tranzicije. Ne bismo mogli nastaviti ovim krivim putem, nešto bi se u tom slučaju sigurno dogodilo što bi nas razdrmalo i potaknulo na reforme i promjene. Turizam je apsolutno prokletstvo resursa. Da nema turizma morali bismo se drukčije ponašati. Ljudima se jednostavno ne isplati ulagati u znanje. Zašto bi vi ulagali u znanje i, završili, primjerice, veterinu ili strojarstvo nakon minimalno 5 godina studija, zaposlili se i plaćali ogromne iznose poreza na dohodak, kad možete ostati u Primorju, Istri ili Dalmaciji i iznajmljivati apartmane i plaćati za njih samo paušal.

Ali kako će se išta mijenjati ako je veliki postotak stanovništva prisiljen na takvu racionalnu odluku, jer se ne isplati ulagati u znanje?

- To je problem kolektivne akcije, stvari funkcioniraju samo ako ih većina prihvati. To nam se već jednom dogodilo, kad je država devedesetih rekla da imate, nakon zatvaranja tvrtke, opciju ići na burzu ili u mirovinu. Većina je ljudi donijela racionalnu odluku, a to je bio odlazak u mirovinu. Politička ekonomija je arhitektura, sistem unutar kojeg se odvija alokacija resursa. Ako smo mi postavili određena pravila i ograničenja, onda će se ekonomski agenti ponašati sukladno tome. Ali sve se može mijenjati ako mi to želimo, pa tako možemo i obrazovanje učiniti privlačnijim od iznajmljivanja apartmana.

Onda možemo zaključiti da Hrvati donose racionalna odnosno za sebe osobno, ali kad djeluju kao društvo da donose loše odluke.

- Ne, ne... Odluke koje su racionalne za nas su sub-optimalne na razini kompletne ekonomije. To nije čudno.

Može li Hrvatska napraviti zaokret?

- Osobno smatram kako nemamo alternativu. Poticaj bi morao doći od nas samih. Izgubili smo pritisak izvana koji smo imali npr. pritisak ulaska u Europsku uniju, propustili smo priliku koju je stvorio pritisak recesije i vrlo vjerojatno ni koristi od ulaska u Europsku monetarnu uniju neće biti bog zna kakva, jer je iscrpljena ulaskom u EU. Pitanje je kako će se dominantne skupine u društvu pozicionirati i hoće li dozvoliti promjenu statusa quo. Sve je politička ekonomija.

Cijeli članak možete pročitati ovdje. 


dubrovniknet team/Izvor: Novi list





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija