LIFESTYLE
22.08.2019 u 09:58

70 godina Igara
„INFETANI“ IGRAMA - Ivica SRŠEN: Festivalu treba programsko-financijski iskorak

Od svoje najranije mladosti vezan sam uz Igre. Prije 70 godina nije bilo televizije i sličnih zabava, pa su mojoj generaciji Igre bili odlični praznici. Bilo je veselje ići na predstave na Ljetnu pozornicu i u park Gradac, ali se prekopodne moralo odspavati i biti dobar doma, ako si uveče htio biti u gledalištu. Jako se dobro sjećam tih prvih predstava: Dunda Maroja, Ifigenije u kojoj sam i statirao kao mlađahni vojnik, Plakira (Grižule) u kojoj je predstavi Selma Karlovac gotovo letjela s grane na granu, pa zatim Hamleta… Bilo je to čudesno vrijeme u kojemu su zanesenjaci poput Foteza, Gavelle i drugih stvarali vrhunske predstave o kojim se i danas s uvažavanjem govori. 

Razgovarao: Luko Brailo


komentara  0

Kaže nam to, među ostalim, Ivica Sršen, umirovljeni hotelijer, dugogodišnji komercijalni direktor nekadašnjeg HTP-a Dubrovnik i šef predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Bruxelesu. Sa suprugom Srećkom redoviti je posjetitelj festivalskih izvedaba u proteklim desetljećima, a u svojih 'top 20 predstava' izdvaja niz uprizorenja Hamleta, Dunda Maroja, Skupa, Dubrovačke trilogije, Areteja, Kolumba, Eduarda II…

Lijepo se prisjetiti tih doista sjajnih predstava, ali i u proteklim godinama, nakon Domovinskog rata, ističe gospar Sršen, Igre su dobile nekoliko vrhunskih ostvarenja. Primjerice, Kunčevićeve režije Posjeta stare dame u ex Tvornici Radeljević i Tužne Jele u Pilama Radionica za šetanje, pričanje i izmišljanje Boba Jelčića i Nataše Rajković…

Festivalske sezone „zlatnog doba Igara“ u dramskom i glazbenom pogledu su  doista nešto čime trebamo biti ponosni, ali danas je drugo vrijeme, nove su tržišne okolnosti, dakako, i u kulturi. Po mome sudu Igrama je potreban programsko-financijski iskorak. Od zatvaranja u sebe i svoje glumišne okvire pa i rezerve prema suvremenim tokovima u kulturi, napose kazalištu, nema sreće. Jako bih volio kad bi, recimo, jednu sezonu doveli nekog od vrhunskih europskih redatelja koji bi svojim idejama zatalasao cijelu hrvatsku kazališnu produkciju, a smatram kako bi to bilo ljekovito i za sveukupno hrvatsko glumište. Glazbeni program, europska praksa to pokazuje, radi se barem tri godine unaprijed, ako se želi učiniti kvalitativni iskorak, nastavlja gospar Sršen.

Sad ćemo, naravno, doći do pitanja financiranja Festivala ali i u tom pogledu ima rješenja. Ulaganja ili sponzoriranja kazališnih predstava i velikih koncerata su putokaz, budući da je to isplativo i gospodarskim subjektima koji na taj način kvalitetno ulažu svoj novac. Jer, ako kulturna baština nije nadograđena, ako nije baza za aktivni kulturni život i nove izazove, onda ona predstavlja mrtvi kapital. Ono što Dubrovnik čini drugačijim od ostalih hrvatskih destinacija jest upravo njegova kulturna baština.

U sadašnjem turističkom Dubrovniku novac je na ulici, ali ga treba znati uzeti. Ne znam kako, zašto i zbog čega je ukinuta nekadašnja festivalska taksa koju su plaćali posjetitelji Grada. I koju su naši poslovni partneri uvažavali kao dodatak sveukupnoj ponudi koja se u Dubrovniku ne svodi samo na kupanje i sunčanje. Statistike kazuju da se u Dubrovniku posljednjih godina ostvaruje više od 4 milijuna turističkih noćenja. Zamislite koliko je to novaca za razvoj sveukupne kulture, napose Igara? Njihovim uprihođivanjem može se doći do toga da Grad preko festivalske takse osigura 30 posto, isto toliki iznostrebala bi dati država, a preostala trećina sredstava su vlastiti izvori od Igara. To je, po mome, formula koju, naravno, valja dodatno razraditi kako bi se unaprijedio razvoj recentne gradske kulture. Kad bi ponovno uveli festivalsku taksu, a to znači da bi Dubrovnik i na državnoj razini imao mogućnost donošenja lokalnog „lexspecialisa“, bilo bi dovoljno novaca za kulturu. Treba znati iskoristiti kulturu, ona ne smije biti u sukobu sa sportom ili bilo kojom drugom djelatnošću zato što, na sreću, imamo kulturni proizvod koji može postići vrhunske rezultate.

Osim toga, Grad ima čaroliju ambijenta u kojemu se događaju vrhunske predstave ili koncerti, ima nevjerojatnu snagu koja privlači umjetnike. Sjetimo se samo Rihtera, Szerynga, Mehte, Karajana… Ti su čudesni koncerti izvođeni i zato što su ti veliki umjetnici voljeli dolaziti u Dubrovnik,ni danas nije puno drugačije, govori gospar Sršen.

Prisjeća se i daleke 1989. godine kada je londonski The National Theatre gostovao na Lovrjencu s Hamletom i DanelomDay Lewisom u naslovnoj ulozi. Ondašnji HTP Dubrovnik dosta je sponzorirao Igre, jer je to nama bio najjeftinije uloženi novac u promociju naše hotelske ponude. I engleski mediji su u to vrijeme temeljito pratili gdje to ide gostovati National Theatre, Lewis, Judith Dench… Tada je u više od stotinu engleskih nacionalnih, regionalnih i lokalnih novina objavljen niz posebnih izvještaja i fotografija o helikopterskom prijevozu ogromnog kipa duha Hamletova oca koji je na Lovrjencu u svojoj predstavi htio redatelj Richard Eyre. Ta je operacija doista uspješno obavljena, predstava je požnjela uspjeh, Daniel D. Lewis je kasnije postao Oskarovac…

Ono što je nama kao hotelijerima uključenim u ostvarivanje tog Hamleta bilo iznimno važno jest činjenica da je tržišna vrijednost mnoštva novinskih priloga o engleskoj predstavi na Lovrjencu u konačnici dosegla iznos od oko 2,5 ondašnjih funta. HTP Dubrovnik, ni u najboljim predratnim godinama nije moglo samo izdvojiti toliko novaca za promociju destinacije u kojoj se događa takav spektakl.

Ta predstava je ujedno pokazala i engleskoj publici kako se u malom turističkom Dubrovniku, osim kvalitetne turističke, događa i kulturna ponuda vezana uz njihova najznačajnijeg pisca. Od tada pa dalje na turistički Dubrovnik se na veoma zahtjevnom engleskom i cijelom britanskom tržištu gledalo drugačijim očima što, eto, traje i do današnjih dana, ispričao nam je Ivica Sršen.


FOTO: dubrovniknet team i Arhiv Dubrovačkih ljetnih igara





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija