VIJESTI
09.08.2019 u 11:00

razgovor
Hrvoje Kulušić: Gosti s kruzera nisu isključivi krivci za jučerašnju gužvu

„Poštujmo Grad“ krilatica je koju često čujemo, doduše u engleskom izdanju Respect the City“, no koliko je taj izraz i program, koji stoji iza njega, stvarno doprinio boljim uvjetima života građana? Kruzeri su bili i ostaju tema na kojoj se mnogi razilaze. Jučer se dogodila velika gužva u cestovnom, ali i u pješačkom prometu u povijesnoj jezgri. Lučka uprava Dubrovnik važna je sastavnica upravljanja dubrovačkim turizmom, a odnedavno su i samoinicijativno ugradili uređaj za mjerenje kvalitete zraka u luci. Povod je to za razgovor sa zamjenikom ravnatelja Hrvojem Kulušićem, koji nam je  odgovorio i na pitanja o izgradnji novog putničkog terminala, proširenju luke i operativne obale  do Sustjepana, investiciji u gruški akvarij te održivom turizmu kako ga on vidi u Dubrovniku u kojem i sam živi s obitelji.


komentara  2

U četvrtak se u Gradu dogodio veliki prometni čep, nakon dužeg vremena ponovno smo svjedočili slikama turista naguranih u vratima od Pila. Iz gradske uprave su reagirali kazavši kako je gužva nastala jednostranom odlukom Lučke uprave Dubrovnik da jedan od brodova pusti u luku dva sata prije ugovorenog rasporeda. Kako to komentirate?

- Istina brod, koji i inače dolazi četvrtkom, tražio je raniji ulazak u luku. Oni su trebali uploviti oko podne,tražili su da uplove u 8. Mi smo im dozvolili uplovljavanje u 10 sati. Nije to bila jednostrana odluka. Provjerili smo s Gradom i Turističkom zajednicom. U uobičajenim uvjetima taj brod ne bi stvorio problem, međutim srce je sezone i očito je pritisak na Grad bio veći nego inače.

Ovaj brod i inače dolazi četvrtkom u našu luku, ali je jučer bio veliki pritisak turista, izletnika, koji mi kao Lučka uprava ne možemo kontrolitrati. Dogodilo se to što se dogodilo. No sudeći prema vremenu kad se dogodila gužva, kad su brodovi već bili uplovili i turisti bili u Gradu te po vremenu odlazaka, koje je planirano oko 16 sati, ova jučerašnja gužva ne može se pripisati isključivo kruzerskim turistima. S druge strane ovakav problem se odavno nije dogodio, a nekad prije bio je gotovo svakodnevnica, stoga se može i u praksi vidjeti da smo napredovali i da su novi rasporedi učinkoviti. Četvrtkom i subotom imamo tijekom cijele sezone broj turista kakav je bio jučer, ne možemo isključiti mogućnost da se ovakva situacija ponovi jer ona ne ovisi isključivo o Lučkoj upravi.

Grad Dubrovnik s krovnim udruženjem kruzerske industrije CLIA-om (Cruising Lines International Association) potpisao je sporazum o suradnji. Što taj sporazum znači za Dubrovnik? 

- Zadnje dvije godine s Gradom i CLIA-om smo počeli raditi na rasporedu dolazaka i odlazaka brodova na kružnim putovanjima. Brod bi prije poslao najavu da će doći u nekom terminu. Mi bismo prema prioritetu, tko je prije poslao, dodjeljivali vez, dok je bilo slobodnog mjesta, a oni su dolazili u one ure koje su njima odgovarale, više-manje u isto vrijeme. U ranim jutarnjima satima oko 6-7 su dolazili i odlazili od 12 do 14 sati, kad je u Gradu i bez njih bila gužva. Sada Lučka uprava određuje vrijeme kada brodovi mogu doći i kada mogu otići iz Gruža.

Potvrda da je to dobar put je nagrada portala Cruise industry koju smo dobili kao najbolja luka na Jadranu prema glasovima putnika, koji su zadovoljni doživljajem destinacije i načinom na koji se njihov posjet odvio uključujući i transport. Druga nagrada koja je za nas i važnija je nagrada "Mare nostrum" koju smo dobili od udruženja MedCruise. To je udruženje mediteranskih kruzerskih luka, koju dodjeljuju profesionalci iz struke. Oni ne ocjenjuju destinaciju nego luku. Ona nam pokazuje da smo na pravom putu u smislu održivosti i kvalitete usluge i doživljaja putnika. Nemojte misliti da za industriju kružnih putovanja nije važan dojam njihovih putnika u destinaciji. Svaki gost ocjenjuje svaku destinaciju sa svim detaljima boravka, kako na brodu, tako i u gradu. I njima je u interesu da im gosti ne zapinju u gužvama. . Inicijativa koju je Grad Dubrovnik pokrenuo prema CLIA-i puno nam je pomogla u pregovorima s kompanijama.

Gužve, kakve su bile prije dvije i više godina, bile su neodržive. U ove dvije  godine smo uspjeli smo osloboditi pritiska prometnice i grad. No olakšanje u prometu se ne vidi, a zbog istovremenog povećanja broja vozila. Prije dvije godine na prometnicama je bilo oko 300, a danas je više od tisuću taksija. Efekt rasporeda kruzera poništila je liberalizacija taxi tržišta.

Je li promjena rasporeda utjecala na broj pristajanja i broj turista s brodova na kružnim putovanjima?

- Zadnje tri godine broj dolazaka je otprilike isti, a to je 450 ticanja u Gružu i na sidrištu kraj Lokruma te oko  750 000 putnika. Brojke, nisu toliko važne, koliko raspored. Trenutno imamo velik broj popodneva, kad u luci nema kruzera. Pritisak na Grad je u popodnevnim satima manji od strane građana, ali i turista koji su stacionirani.

Upravo razgovaramo s kompanijama da dolaske više premjeste prema popodnevnim dolascima. Tu nam je najveći problem Venecija, koja je većinom sljedeća luka iza Dubrovnika u koju brodovi trebaju doći bez kašnjenja u točno određeno vrijeme. Da bi tamo stigli, moraju se uputiti iz Dubrovnika obično u rano poslijepodne.  Kruzerska industrija je jedan precizan stroj za zaradu. Oni imaju točan izračun kolikom brzinom trebaju putovati od luke do luke kako bi trošili manje goriva i stigli na vrijeme. Ipak mogu najaviti još veća poboljšanja za sljedeću sezonu. Ravnomjerniji raspored dolazaka i odlazaka i još manji pritisak na Grad.

Dakle, dolazak i odlazak kruzera je bolje raspoređen, ali gužve na Pilama i dalje se događaju. Što je po Vama tu problem, a što rješenje?

- Da, Pile su najveći problem. Ovo sve što radimo je koordinirano s Gradom kroz projekt Respect the City. Mi se naslanjamo na aktivnosti koje proizlaze iz tog projekta, koje bi trebale dati neki vidljivi rezultat. U tom smislu  poboljšanje će biti i tri Libertasova shuttle autobusa, koji će voziti Luka – Grad, preko Boninova, što bi trebalo rasteretiti put Iza Grada. Grad također uvodi sustav rezervacija za  zaustavljanje na Pilama i to bi trebalo dati rezultate rasterećenja, a što će biti s taksijima, to stvarno ne znam. Puno se radi na rasterećenju Pila, Grada i prometnica, no puno je i problema, pa kako se jedan riješi, drugi nastaje.

Autobusi koji prevoze putnike s kruzera u Grad u kontaktu su s policijom i prometnim redarima. Ako oni dojave da je nastao neki čep na Ilijinoj glavici ili drugdje, autobusi se zaustavljaju i čekaju u luci dok se gužva ne razrijedi. Nisu isključivo gosti s kruzera oni koji generiraju gužvu. Usudio bih se reći da trenutno gosti s kruzera najmanje usporavaju odvijanje prometa.  U svakom slučaju svima je nama i u Gradu Dubrovniku i u Lučkoj upravi u interesu poboljšati kvalitetu života u Dubrovniku jer svi mi tu živimo i svi čekamo u gužvama, u autobusima, automobilima...

Živite u blizini Zagrebačke ulice, kojom često i vozite u svakodnevnim obvezama. Mislite li da je Dubrovnik dosegao svoju granicu u broju turista, koje možemo primiti?

- Mislim da Dubrovniku treba održivi turizam to znači da ne treba sumanuto brojiti goste, jer brojke ne govore ni o kvaliteti ni o održivosti turizma. Dat ću Vam primjer iz Luke. Četvrtkom smo mi jako zaposleni, kroz luku nam prođe ogroman broj gostiju, a na Grad oni uopće ne utječu. Zašto? Zato što je riječ o turistima s broda, kojemu smo mi Home port i oni s aerodroma direktno dolaze na brod i obrnuto s broda na aerodrom, a da uopće ne ulaze u Grad. S druge strane taj ogroman broj bi raspoređen u pravilnim razmacima u popodnevnim satima mogao biti sasvim prihvatljiva mjera za posjet Gradu da ne prelazi limite koje smo dogovorili s gradom i UNESCO-om što je 6 000 putnika s kruzera u pred i post sezoni i 4 000 u sezoni u istom trenutku u povijesnoj jezgri. Apsolutne brojke ne mogu biti mjerilo. Mjerilo treba biti kvaliteta.

Kvalitetno upravljanje turizmom i kvalitetna ponuda puno su važniji za uspješan turizam od neke brojke koja nam se ponudi na kraju sezone kao veliki uspjeh. Mi imamo svoj cilj i plan u smislu održivog  turizma i primat ćemo onoliko brodova, koliko Grad bude mogao podnijeti, a da oni što manje remete odvijanje života, a ne sve koji  žele doći.

Lučka uprava Dubrovnik početkom godine ugradila je uređaj za mjerenje kvalitete zraka. Što taj uređaj mjeri i hoće li podaci biti dostupni javnosti?

- Mi smo  samoinicijativno nabavili tu stanicu tako da možemo kontrolirati kvalitetu zraka u luci. Ona mjeri sumporove okside, dušične okside, čestice, ozon i daje indeks kvalitete zraka, koji je ukupna suma svih utjecaja  elemenata koji se nalaze u ispušnim plinovima u zraku. Podatke ćemo dijeliti sa Sveučilištem u Dubrovniku u sklopu jednog znanstvenog istraživanja, kojemu je cilj kontinuirano praćenje kvalitete zraka. Znanstvenici sa Sveučilišta će obrađivati podatke i napraviti poveznice.

Ugovor s turskom tvrtkom o izgradnji velikog terminala za brodove na kružnim putovanjima je raskinut. No, postoji li ipak potreba za terminalom i kakvi su planovi Lučke uprave?

- Terminal za brodove na kružnim putovanjima itekako je bitan za podizanje kvalitete usluge i taj terminal bi svakako trebalo izgraditi. On je bitan i zbog kontrole protoka putnika kroz cijeli grad. Pripremamo projekt. Nismo odustali, ali terminal će biti prilagođen potrebama grada, a ne, kao onaj prije, potrebama privatnog investitora. Promjena projekta zahtjeva i promjenu prostornog plana, kao i UPU-a Gruški zaljev, a znate koliko te izmjene traju. Terminal će se graditi. Pitanje je: kad?

Kažete terminal po mjeri grad, što to znači? Veliki prodajni centar? Izmještanje autobusnog kolodvora drugdje? Gradnja akvarija?

- Libertas će svakako u sklopu terminala dobiti jedan primjeren autobusni kolodvor i po izgledu i po kapacitetu. Prodajni centar će biti u nekoj mjeri jer je u kompleksu autobusnog kolodvora i luke potreban i uobičajen, ipak manjih dimenzija od onog planiranog prvotnim projektom.  Akvarij nikada nije bio predviđen kao dio kruzerskog terminala. On je trebao biti, ako se ikada bude realizira, u zoni porat, koja se nalazi zapadno između Solske baze i upravne zgrade Lučke uprave. Tu je predviđen jedan multifunkcionalni objekt s uslužnim, kulturnim i edukativnim sadržajima, kao što su kongresna i, ili koncertna dvorana, muzejski prostor. To je omogućeno UPU-om. Što će točno tamo biti? Odlučit će onaj koncesionar koji to bude gradio.

Kad je riječ o samom akvariju, postojao je interes jednog investitora, no zaključak njegovih konzultanata je bio kako u Dubrovniku još nema dovoljno gostiju da  bi investicija tog tipa, a razmišljalo se o jednom vrhunskom, modernim akvariju bila isplativa. Procjena je bila da bi s 80 do 90 posto turista više, nego što ih danas dolazi u grad,takva investicija bila isplativa. Investitor je odustao od projekta.

Lučka uprava gospodari obalom sve od Gruža, preko Batahovine pa do Sustjepana. Ovaj posljednji dio luke je poprilično neuređen, ali i nedovršen.  Što se tamo planira raditi i kada?

- Tamo će se graditi nova operativna obala s dva trajektna veza i novi trajektni terminal te postrojenje za sortiranje smeća, koje se prikuplja s kruzera. Prije mjesec i pol dana dobili smo lokacijsku dozvolu za taj projekt. Upravo pripremamo natječajnu dokumentaciju za izradu glavnog projekta i ishodovanje građevinske dozvole. Kad dobijemo građevinsku krećemo u realizaciju tog projekta.

Nakon izgradnje operativne obale Luka Dubrovnik, kao koncesionar je u obvezi izgraditi trajektni terminal sa sadržajima koji su nužni od policije, carine...kao i postrojenja u kojem će se u boljim uvjetima odvijati aktivnost koja se i sada odvija na Batahovini na otvorenom. To je prikupljanje i sortiranje otpada s kruzera, koji kasnije ide na otkup i preradu. Želim naglasiti kako od tih oko 500 tona otpada godišnje stakla ,limenki, kartona... niti jedan gram ne završava na Grabovici, nego se sve prodaje za recikliranje.

Lučko područje Lučke uprave Dubrovnik proteže se od Batahovine do spoja magistralne ceste prema Sustjepanu. Na tom spoju je prema UPU predviđena benzinska stanica koja bi trebala opskrbljivati i brodove i vozila. Do nje trebamo izgraditi 300 metara nove operativne obale na koji bismo premjestili opskrbu Elafita. I to je kraj naših investicija ugradnju operativne obale.

Hoće li i Postira, nakon izgradnje novog trajektnog terminala kretati s Batahovine?

- Trajektni terminal je za trajekt iz Barija i trajekt s Elafita. Postira, ili ako je neki drugi brod zamijeni, i dalje će isplovljavati s mula Petka, gdje je i sad. Hanibal Lucić koji vozi za Elafite, isto tako i Dubrovnik koji vozi za Bari isplovljavat će s novog trajektnog pristaništa.


Katarina Fiorović





KOMENTARI / Komentiraj
   
   

m_arko 15.08.19 u 14:12
Zasto nitko ne spominje koji nered rade Taxisti na pilama vec 10 dana rasire se na cijelim pilama i ne daju stat UBERU da ukrca i iskrca koji su prisiljeni da staju na sred puta i tako zacas guzva od pila do ilijine Glavice, A komunalnih redara nema poslije 10 na pilama takodjer 10ak dana ...cudnoo. ili ???

   

zumbo_je_moj_idol 09.08.19 u 11:17
Ovo je živa istina, ja sam mamu prebacio do češke plaže jučer ujutro i preuzimam dio krivnje, luka i grad to nisu mogli znati mogla je i na noge





Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme
gospino_polje10
VIJESTI
0      15|11|19 u 11:35
FOTO: Na nogometom terenu u Gospinom polju postavlja se umjetna trava
cisterna_voda
VIJESTI
0      15|11|19 u 11:27
Raspored cisterni s pitkom vodom
kucice
VIJESTI
0      15|11|19 u 10:38
ZIMSKE KUĆICE: najveći interes bio je za Stradun
VIJESTI
0      15|11|19 u 09:59
Zelena sportska događanja - u Metkoviću i Stonu
VIJESTI
0      15|11|19 u 07:53
OD DANAS: obavezna zimska oprema, guma glavu čuva!

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija