VIJESTI
15.07.2019 u 14:27

FOTO/ Guverner HNB-a: Ako je Republika uvozila radnike, to možemo i mi

Druga zajednička konferencija Hrvatske narodne banke i Međunarodnog monetarnog fonda, naziva "Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi", otvorena je danas u hotelu Palace. Konferencija je usredotočena na tržište rada i demografske izazove, budućnost rada i politike potrebne za održiv gospodarski rast i dostizanje razine dohotka razvijenih zemalja Zapadne Europe. Konferenciji su uz guvernera HNB-a Borisa Vujčića i zamjenika izvršne direktorice MMF-a, Tao Zhanga, nazočili i premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić. 


komentara  0

- Tema današnje konferencije odnosi se na svih 18 zemalja Središnje i Istočne Europe; demografija, tržište rada i migracije. Ova tema je jedna od najvećih prepreka gospodarskom rastu i daljnjem procesu konvergencije ovih zemalja. Ispitivanje Europske investicijske banke provedeno lani, pokazala da je najveća prepreka investicijama manjak  adekvatno obrazovane radne snage. HNB je isto pitanje postavio hrvatskim poduzećima, nedostatak radnika su definirali kao drugu najveću prepreku. Ova problem će nas pratiti idućih 5 do 10 godina, a ova bi konferencija trebala ponuditi neke od odgovora  – kazao je guverner Vujčić.

- Raspravljat ćemo o ključnim problemima zemalja Središnje i Istočne Europe, a nadam se da ćemo ponuditi i neka rješenja. Navedene su regije gospodarski napredovale u proteklom periodu i uspjele su smanjiti stopu siromaštva. Ljudi imaju veće prihode i bolji standard, ali u isto vrijeme stanovništvo ovih zemalja stari. Bazen radne snage je sve manji, a zemlje moraju pronaći adekvatne radnike kako bi nastavili s gospodarskim rastom. Razlika ovog dijela Europe i Zapada je da stanovništvo ubrzano stari, a ne ostvaruje se zacrtani rast. Problemi se moraju riješiti što je prije moguće. Bitno je zadržati što je više mogu radnika, ali uz to voditi računa o kvaliteti njihova rada. Jedno od mogućih rješenja je produživanje radnog vijeka, uključivanje što većeg broja žena u tržište rada, kao i poticanje ljudi koji su otišli u mirovinu na povratak na tržište rada. Društva ovih zemalja moraju iznaći bolji način prihvaćanje strane radne snage. Jedna od ključnih stvari je automatizacija tržišta i upotreba tehnologije, koja bi podupirala radnike, a ne im oduzimala radna mjesta – kazao je zamjenik izvršne direktorice MMF-a, Tao Zhang.

- Veće plaće su jedno od rješenja, one u Srednjoj i Istočnoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj rastu brže nego u razvijenim zemljama, no mogu rasti, koliko raste i cijelo gospodarstvo. Ako plaće rastu brže od gospodarstvu gubi se konkurentnost. Ostala rješenja moraju se tražiti na drugim područjima, jedno od njih je i strana radna snaga, drugo je pokušaj da se ljude vrati na tržište rada. Vidjeli ste da se početkom godine jako puno umirovljenika ponovno uključilo na tržište rada. Jedno od rješenja je i bolje obrazovanje. Poslodavci su nam rekli da im fali adekvatno obrazovanih radnika. Moramo postići obrazovni sustav koji obrazuje kadar kakav gospodarstvo treba. Četvrti dio rješenja je automatizacija, robotizacija i digitalizacija radnih mjesta. Tijekom sezone imamo veliki broj stranih radnika, što će se i u budućnosti povećavati. Ako je Dubrovnik u 14. i 17. stoljeću mogao rješavati problem nedostatka radne snage kroz imigracije, onda to sigurno i mi možemo – kazao je guverner Vujčić danas u Dubrovniku, a osvrnuo se i na proces uvođenja eura.

- Pred nama je razdoblje od godine dana u kojem se Hrvatska obvezala ispuniti sve stvari iz pisma namjere, vezanog uz ulaženje u tečajni mehanizam. Određene stvari mora napraviti Vlada, ali i HNB, koji će recimo u suradnji s Europskog bankom raditi na provjeravanju kvalitete aktive hrvatskih banaka i uvođenja dodatnih zakonskih promjena kako bi iduće godine bili spremni ući u proces bliske suradnje s Europskom bankom, što znači da će ona postati glavni supervizor hrvatskih banaka. O datumima prelaska na euro ne želim govoriti. U tečajnom mehanizmu moramo provesti najmanje dvije godine, zadovoljavajući nominalne kriterije konvergencije i zatim možemo ući u euro zonu – poručio je guverner.

Današnju konferenciju svečano je otvorio premijer Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković.

-  Pitanje demografije je jedno od ključnih za pitanje opstanka ne samo Hrvata već i brojnih drugih naroda u Europi. Inzistirali smo da upravo ovaj element demografskih promjena uđe u strateški dokument EU za razdoblje od idućih pet godina. Veselim se da ćemo na temelju tog dokumenta imati priliku elaborirati ovu problematiku.

- Niz mjera već smo poduzeli. Bilo da je riječ o poreznim rasterećenjima ili povećanju roditeljskih naknada, poduzeli smo niz aktivnosti u pogledu subvencioniranja stanovanja, investiranja u vrtiće, nastojanja da pomognemo građanima na nađu balans između privatnog i radnog života s reformama koje smo poduzeli u gospodarstvu – rekao je Plenković te kazao kako su predstavnici MFF-a s kojima se jutros sastao pohvalili niz mjere koja je poduzela Vlada od povećane stope zaposlenosti, gospodarskog rasta, kraja procedure prekomjernog proračunskog manjka, vraćanje investicijskog kreditnog rejtinga i mnogih drugih. Premijer je kazao kako vjeruje da će poduzete mjere dati odgovor i na goruća demografska pitanja, a osvrnuo se ina porezne reforme.

- Radna skupina koji radi na pronalaženju načina kako dodatno rastereti hrvatske građane će sa stručne strane donijeti prijedloge. Dosadašnja porezna rasterećenja, koja su pratila i administrativna, iznosila su 8 i pol milijardi kuna. Svi koji su u poreznom sustavu trebali bi biti korektniji. Mi smo Vlada koja troši onoliko koliko ima, dobro gospodarimo. Ova se Vlada ne zadužuje. Voljeli bi da suficit postane trend.

O uvozu radne snage premijer Plenković kazao je kako je za vremena kad je on obnašao funkciju državnog tajnika, odobrena kvota od 1500 radnih mjesta za državljane trećih zemalja dok je ove godine osluškujući potrebe tržišta odobreno njih 65 tisuća.

- Današnje globalno tržište je mobilno, u mnogo čemu jedinstveno. Ako želimo ići naprijed moramo imati radnike u pojedinim sektorima. Nalazimo se u sred turističke sezonu, ne možete očekivati ako će se turizam razvijati željenim putem ako nemamo dovoljno radnika. Smatram da smo te rasprave već prošli. Naš je cilj da se što više naših ljudi, koji su trenutno bez posla, pokrene. Šanse imaju. Tko god želi, smatram da može naći posao. Drugi naš cilj je da plaće bude adekvatne, kako bi se dizao standard građana – zaključio je premijer.

Konferenciji je prisustvovao i ministar financija, Zdravko Marić, koji je istaknuo korelaciju gospodarskog rasta i demografije.

- Gospodarski rast ovisi o demografiji, a rezultat gospodarskog rasta prate demografski trendovi. Putanje konvergencije, u smislu rasta, za zemlje Središnje i Istočne Europe, ide nekakvim tijekom, no bila bi puno veća da nema demografskih izazova. MMF je procijenio kako demografski izazovi u ovoj regiji mogu uzeti 1 posto BDP-a na godišnjoj razini. Moram djelovati već sada. Bez poticanja gospodarskog rasta ni na ova pitanje nećemo imati odgovor. Pokušavamo pronaći mjere za daljnji poticaj. Ne radi se samo o poreznom, već i administrativnog rasterećenja, što bi trebalo dodatno potaknuti poslodavce da dodatno podignu plaće radnicima. U nekim je sektorima već zabilježen rast plaća, dok se u drugima vidi da rast plaća ne znači i rast produktivnosti. On je prije sve vođen nedostatkom radne snage. Ni zaposlenici u tim okolnostima nisu sretni. Moramo razmišljati strateški, ali moguće je donijeti mjere koje imaju učinak odmah. Ne možemo povećati plaće radnicima u privatnom sektoru, ali možemo stimulirati poslodavce da efekte prenesu na zaposlenika. Mislim da se to vidi, ali sve ima svoje ograničenje, sad moramo iznaći nove načine.

Iako nije htio iznositi konkretne mjere daljnjeg rasterećenja gospodarstva, Marić je najavio da stručnjaci rade na njima, te kako bi javnosti trebale biti poznate krajem mjeseca.

- Prva tri kruga poreznih reformi polučila su željene učinke, pogotovo kad se radi i porezu na dohodak i porezu na dobiti. 1 800 000 zaposlenih u Hrvatskoj nisu u škarama poreza na dohodak. Za 60 posto zaposlenika u Hrvatskoj nikakva mjera u smislu stopa, razreda, osnovnog osobnog odbitka ne bi imala učinak. Naći ćemo određeni prostor. Nešto pripremamo, ne bi u ovom trenutku pretjerano o tome govorio.

Kao primjer mjere s pozitivnim učinkom ministar je spomenuo povećanje neoporezivog primitka s 2700 kuna na 7500 tisuća kuna, uvedeno u prosincu 2018.

- Poslodavci su isplatili preko milijardu kuna. Ta mjera ostaje i dalje. Neki će jednokratno, a neki kroz par obroka isplaćivati zaposlenicima te primitke – kazao je Marić, te dodao kako je uvijek zalaže za učinkovitu, efikasnu upravu koja je uvijek na usluzi građanima. 


L.Pavlović





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija