VIJESTI
15.06.2019 u 18:27

OSVRT DR. SC. IVA LUČIĆA
To što političari malo znaju o zaštiti okoliša neće zaustaviti plavljenje Straduna, Cavtata, Stona i Donje Neretve

Čakovec, Prelog i Krk mogu smanjiti svoj otpad za 60 posto, a Dubrovnik s kontinuitetom arhiva od 750 godina ne može to shvatiti. I nastoji produžiti staro stanje što je moguće više. Jer, ako to riješe na suvremen način, koji nalaže EU, smanjuje se potencijal manipuliranja otpadom. Zato oni odlagališta projektiraju kao da će smeća biti više, iako EU traži da do 2025. zemlje recikliraju 55 posto otpada. Njemačka u cijelosti već odvaja 66 posto smeća, Austrija 59 posto, Slovenija 58 posto, a zarobljena Hrvatska, prema podacima EU - 17 posto! - piše u osvrtu na politiku zaštite okoliša u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji dr. sc. Ivo Lučić, novinar i karstolog.


komentara  7

Gradonačelnik Mato Franković, koji je na sadašnje mjesto najavljivan kao mladi lav nove politike, nastavio je staru, lošu i prljavu politiku koju su vodili njegovi prethodnici. Za to ima bezbroj primjera, ali je dovoljna samo jedna izjava da ih sve ilustrira. Optužio je srđevce da su najveći neprijatelji Dubrovnika jer – poštuju zakone. Upozorenja srđevaca Unescu da je Dubrovnik ugrožen bespoštednim masovnim turizmom, što je gola istina, Franković smatra teškim grijehom protiv domoljublja. Umjesto da im zahvali što štite zakonitost, temelj života u državi, on ih optužuje i izvrće ih ruglu. Isto je to radio njegov prethodnik Vlahušić.

Poštivanja zakona, što bi trebala biti osnovna misija tijela na čijem je čelu Franković, eto, dobrodošlo je samo kad je korisno za vodeću kliku. Zakoni trebaju biti opći i univerzalni, a svi građani pred njima jednakopravni, ali vlast nam tom gradonačelnikovom izjavom poručuje da nam nitko ne jamči ostvarivanja tih prava ako nismo dio klike.

Ovo, istina, nije nešto što se samo Dubrovniku događa. Ovo je jedna od središnjih crnih točaka mladih demokracija srednje i istočne Europe. Što se istočnije ide, sve je crnja. U analitici društvenih znanosti nazivaju ih pojmovima ortačkog ili rođačkog kapitalizma, klijentelizma, otete države i sl. Pojmovi objašnjavaju kako političke elite u partnerstvu s kapitalom, često prljavim, dijele pogodnosti, raspolažu resursima i javnim dobrima te potpuno ovladavaju društvom za svoje potrebe i paraliziraju ga. Nije važno što je dobro za sve, nego je važno što je dobro za kliku. To je u Hrvatskoj do te mjere uzelo maha, da ju je dovelo na krajnju periferiju Europe, s najnižim privrednim, sociokulturnim i drugim pokazateljima (vidi npr: Petak & Kotarski - Policy-Making at the European Periphery, 2019). A prije četrdesetak godina Hrvatska i Slovenija bile su po BDP-u, uz Češku, vodeće sredine socijalističkog svijeta.

To je okvir za razumijevanje upotrebe zakona po Frankovićevu. Zakona u koje su samo prije koju godinu ugrađene najnaprednije europske pravne stečevine. Dakle, Hrvatska bi s obzirom na zakone mogla funkcionirati kao svaka uspješna suvremena država, ali oni koji trebaju osiguravati zakonitost, nastoje obeshrabriti one koji to čine. No, kad je su u pitanju okolišne teme, stvari su još kudikamo teže i bezizlaznije. Bez tog se ne može razumjeti meritum argumenata srđevaca i pogubnost aktualne politike.

Kome će se obratiti nego UNESCO-u?

U Hrvatskoj vlasti, a bome i u općoj javnosti, malo tko ozbiljno vjeruje u okolišne vrijednosti. One su tu uglavnom kao ideologija, treba ih spomenuti i raditi po svom. Kad smo išli jednom s povjerenstvom za Lučino razdolje u Trnovicu, u neformalnom razgovoru sam se pozvao na održivi razvoj. Šef odjela za upravljanjem otpadom iz Ministarstva okoliša mi je odgovorio, nastojeći pri tom zabaviti one koji su nas slušali u mini busu:

“To je kao drveno željezo, svatko o njemu priča ali da ga nitko nije vidio”.

Eto ti. A zdrav okoliš i održivi razvoj neke su od temeljnih ustavnih kategorija.

Članak 3. Ustava kaže:

“Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava”.

U skladu s tim Zakon o okolišu i održivom razvoju ističe načelo predostrožnosti koje otprilike kaže: Ako nisi siguran da zahvat neće imati negativne posljedice po okoliš, ne primjenjuj ga.

Srđevci nisu učinili ništa drugo. Vide, loše upravljanje ugrožava spomeničku jezgru, a vlast ne pokazuju volju da otkloni opasnost. Kome će se obratiti nego Unescu?
Naše političke stranke u svojim svjetonazorima nemaju osjetilo i aparat koji bi mogao razumjeti prirodu i okoliš. Konzervativizam i neoliberalizam imaju malo zajedničkog s ekologizmom (Carter, 2004).

Ekologizam izrasta iz temeljnih načela demokracije i socijalne pravde, vjeruje da je ljudska priroda promjenjiva i traži radikalnu promjenu ekonomskog, političkog i društvenog sustava. Ta misao zna da postoje granice rasta, da su one dosegnute, da prijeti slom i da treba promijeniti odnos prema prirodi.

Konzervativizam počiva na vlasti, hijerarhiji i sili. Odbija svaki pokušaj da se vrijednost proširi izvan ljudi, protivi se promjenama i šiba rast do sloma. Takve stranke znaju isticati okoliš kao svoju vrijednost, ali samo zbog marketinga, i najčešće kao patriotsko-ideološku armaturu na koju nižu ostale vrijednosti. Termin “lijepa naša” nije poziv za njezinim očuvanjem, nego celofan za najčešće lošu politiku. Aktualni ministar okoliša upravo je sramota za okolišnu politiku jedne članice EU.

Borci protiv razvoja

Kad je riječ o bilo kojem okolišnom projektu na širem dubrovačkom području, vlast o njemu govori gotovo isključivo kroz privredne kategorije: koliko će ljudi zaposliti, koliko će donijeti u općinsku/županijsku blagajnu, ovo ili ono, a poneki ekološki argument dođe na kraju, ako uopće dođe.

Drugo, kad su u pitanju mehanizmi čiji je smisao da dionici zaštite svoja okolišna prava, poput studija procjene utjecaja na okoliš, oni se falsificiraju do te mjere da ne jamče nikakvu sigurnost. Preko njih su građani stekli duboko nepovjerenje u sve zahvate u okoliš.
Da je prošla studija za Omblu, da u nju nije uvučena Europska unija, tko bi isključio mogućnost da su u Ombli ponovi Plat, kao što se tragedija dogodila i na Dobri. Prva studija HE Omble, u kojoj je članica povjerenstva bila i Anka Mrak Taritaš, ali i neki drugi dični ljudi, tvrdila je da u središtu podzemnog Galapagosa – nema ugroženih i zaštićenih vrsta!

I dobro, svi znamo kako je bilo. Iz EU su ih natjerali da se provedu istraživanja. Za tri vikend istraživanja utvrđeno je najmanje 65 podzemnih vrsta! A inače, za steći pravu sliku podzemlja, treba istraživati desetljećima. Vjetrenica se istražuje više od 100 godina, Postojna 200. Koje je bogatstvo podzemlja za kojeg su njihove studije rekle da je jalovo, govori podatak da je u svijetu svega 20 pećina s više od 20 vrsta!
I što su uopće do danas poduzeli na zaštiti tog svjetskog središta podzemnog biodiverziteta? Ništa. Rijeka dubrovačka je sedma od devet kategorija zaštite, u koju se odlaže otpad.

Što su godinama poduzimali u vezi Ivanice koja je očekivano ekspandirala mimo svih kontrola? Koja izravno istresa svoja govna u podzemne zalihe vode Omble? Što su poduzeli u vezi Grabovice? Što su poduzeli u primjeni politike upravljanja otpadom? Ništa. Koče svaki razvoj na tom planu.

Čakovec, Prelog i Krk mogu smanjiti svoj otpad za 60 posto, a Dubrovnik s kontinuitetom arhiva od 750 godina ne može to shvatiti. I nastoji produžiti staro stanje što je moguće više. Jer, ako to riješe na suvremen način, koji nalaže EU, smanjuje se potencijal manipuliranja otpadom. Zato oni odlagališta projektiraju kao da će smeća biti više, iako EU traži da do 2025. zemlje recikliraju 55 posto otpada. Njemačka u cijelosti već odvaja 66 posto smeća, Austrija 59 posto, Slovenija 58 posto, a zarobljena Hrvatska, prema podacima EU - 17 posto!

Studije utjecaja na okoliš Srđa, Omble, Malostonskog zaljeva, Lučina razdolja…. legaliziran su oblik korupcije i važan alat klijentelizma. Kad su na mjesto ministra došli Mirela Holy i Slaven Dobrović, ljudi koji znaju što je okoliš i koji vjeruju u njegove vrijednosti, najavili su temeljite promjene okolišne politike, ali im je ova politika zapjevala pjesmu i nisu dugo.

Polovica zemlje transformirana

Upravljanje okolišem koje je na djelu u gradu i županiji, najopasnija je prijetnja opstanku života na zemlji. Takovo upravljanje za nekoliko generacija je po svijetu iscrpilo resurse koji su nastajali stotinama milijuna godina. Rezultat su staklenički plinovi u atmosferi koji ubrzavaju sustav klimatskih promjena. Također, blizu polovice površine zemlje transformirano je ljudskim djelovanjem, nestala je polovica svjetskih močvara, a moru oduzimaju do trećine živog svijeta. Jednostavno, čovjek u zadnjih 200 i kusur godina postaje geološka sila, što je do tada bila samo priroda. Zato su nizozemski kemičar atmosfere Nobelovac Paul Jozef Crutzen i američki biolog Eugene Stoermer predložili da se to razdoblje nazove antropocen. Postupak za to traje.

Antropocen je geološki prijelaz koji obilježavaju mnogi ekološki prekidi. Njegovo ime znači uništavanje utočišta ljudima i drugim bićima, pa je Zemlja puna i jednih i drugih izbjeglica, kaže američka filozofkinja Donna Haraway i ističe „naš zadatak da antropocen učinimo što je moguće kraćim i blažim“.

Svi zahvati koje nepromišljeno poduzimaju lokalni političari, najčešće kao sluge kapitala, smanjuju prirodna staništa i prostor za život živih bića. Zbog toga u svijetu danas izmire više vrsta nego ikada. Ja vjerujem da Franković i Dobroslavić ne znaju o tome koliko bi trebali znati ljudi na njihovim mjestima, a i da ih nema tko savjetovati jer uzimaju one koji jednako misle kao i oni. Nažalost, oni ne vjeruju ni europskim okolišnim direktivama, čak i kad ih unose u zakone.

Ali zbog toga razina mora neće sporije rasti i niti će manje plaviti Stradun, Cavtat, Ston i Donju Neretvu za koje desetljeće, niti će suše manje prijetiti da naše kićene krajolike pretvore u pustinju. Onda će se, dabome, vidjeti da su se srđevci najodanije zauzimali i za “hrvatsku” i univerzalnu stvar. I nitko se neće sjećati Matovih budalaština. Ali, kakva korist tada od toga?!


Ivo Lučić





KOMENTARI / Komentiraj
   
   

Dubrovnik-Ljilja 19.06.19 u 09:18
Veceras sve lokalne vijesti, gdje zivim, o promjeni klime, a takodjer i TIME magazine ima na naslovnici Sekretara UN-a.https://time.com/longform/sinking-islands-climate-change/

   

Dubrovnik-Ljilja 18.06.19 u 08:42
Evo , ima vec 11 godina da se ovaj dokumentarac napravio. Pogledajte kako se sve obistinilo, a napravljeno od Australske televizije. Sve je tako i puno gore. https://www.youtube.com/watch?v=TfSknLuPyy0

   

Dubrovnik-Ljilja 18.06.19 u 08:37
I da zavrsim, ako vec usporedjuejmo Dubrovnik i Monaco, trebalo bi, mozda, i otici do Monaca i pokupiti ideje, kako Monaco ima kruzere, a ne guzve, i kako sprovodi odrzivi turizam. U isto vrijeme , slusati svoje sugradjane i ne dati se carima tog Ureda, a unutrasnji zrak, po velikoj vrucini, moze biti i kao opijat, pa covjek ne zna sto govori. Treba izaci vanka i uciniti djir, pokusati sto kupiti u malim butigama, kako kaze danas jedna divna gospodja na posjetu Gradu, cekala je u redu 20 minuta da nesto kupi. Ima toga puno, da se ne udaljim od teme. Samo sam htjela reci koju rijec, na divan napis , mog predivnog rodjaka Dr Iva. Napisao je strucno , a jednostavno, da ga je svatko mogao razumjeti. Treba biti cuvar Grada. Ako to nije gradonacelnik, tko je onda???

   

Dubrovnik-Ljilja 18.06.19 u 08:25
znanstvenica o moru, gospodja Jane Da Mosto, baronessa, takodjer, po udaji, da malo popricate o kruzerskom, masovnom turizmu. Ostavila sam bial poruku na FAcebook, ali niste mi odgovorili. Pa bilo bi lijepo povezat se sa pametnim ljudima, a pogotovo sa onima koji su strucni na tom polju, i koji puno vise znaju o posljedicama koje ostavljaju brodovi za sobom. Ja ne sumnjam da nije samo Orlando ostecen , od posljedica masovnih ekskurzija i tog, so called, turizma, sto meni uopce nije. Prije nekoliko godina, gospari i gospodje iz UNESCA, ostavili su Dokument na uvid Gradskoj Upravi, skupa sa uputama kako odrzavati jedan jedinstveni Grad u svijetu, kao sto je nas Dubrovnik. Iako gnjevan , ne vjerujem da ga je Andro upotrijebio u zlatnom zahodu. Mislim da je jos uvijek , negdje tu, u skrabici

   

Dubrovnik-Ljilja 18.06.19 u 08:16
malo sam starija od vas , i takodjer, vidjelasvijeta i gdje god mogu , govorim o Dubrovniku. Samo da vam recem, u zadnjih par tjedana , zvali su me ljudi , koji zele ici u Dubrovnik, da im recem koju rijec. I sami su pogledali Internet i pitali me o onim guzvama na slikama. Sto im reci , a ne slagat. Eto, promijenili su misljenje , nakon toga, gdje ici. Umjesto da stoje u Dubrovniku, stat ce u Cavtatu, a samo jedna dan bit ce u Dubrovniku, sve ostalo je Crna Gora. Veseli me samo sto ce vidjeti Ston i Trsteno. Makar to, jer mi je zao i mog vremena kojeg sam posvetila njima, govoreci o Dubrovniku. A to su dobro platezni gosti, koji su mogli potrositi solde u nasem Gradu, a sad ide sve djeticu. I kad sam vec ovdje, da recem, da vas je namjeravala kontaktirati gospodja iz Venecije,

   

Dubrovnik-Ljilja 18.06.19 u 08:09
Pa tko moze zaboraviti slavni Referendum, gdje se bilo okupilo toliko svijeta da glasa protiv regalavanja, skoro, zadnje zelene oaze, nasega herojskog Srdja, strancima. Jest, i ja sam se nadala da ce Mato, kao mladi covjek, pun obecanja, vladati Gradom, kao sto i dolikuje , u 21. stoljecu i prihvatiti misljenja njegovih sugradjana, koji nisu jedini koji pisu UNESCU. Ja mogu pisati kad god hocu i kad imam vremena. Niej mi tesko. Samo pogledam slike sa Straduna, a i ne treba mi tekst , sto se sve dogadja i kako se Stradun sramotno prodaje. A nitko ne zna cija je odgovornost. Sve vise i vise citam, o posljedicama koje promjena klime donosi sa sobom, na stranim portalima. Pa nije tesko ni Matu to procitat. Koliko znam, skolovao se u Americi, Pa dragi Mato, samo da vas savjetujem,

   

Dubrovnik-Ljilja 18.06.19 u 08:01
Bravo, dragi Ivo, ma koji je samo ovo odlican tekst !!! Pratim stalno portale, ali ne vidim da se igdje spominje promjena klime, sto se upravo dogadja po cijelom svijetu. Hrvatska nije izuzeta od toga. Gdje zivim, evo vec kraj jos jednog mjeseca, a ne vidi se da ce kisa uskoro. Mozda, rekli su ovaj tjedan. Inace, ovo podrucje ima samo dva - tri mjeseca suncanih dana, sve je ostalo uvijek bila kisa. Dok je Arnold Schwarzeneger bio guverner Kalifornije, cak je razmisljao o gradnji vodovoda od dijela gdje sam, prema Kaliforniji. Ne sjecam se sad zasto se od toga nista nije ostvarilo. Cesto i sve vise ima dokumentaraca o vodi, odnosno, nestasici. Citala sam i knjigu Water, sto nas sve ceka. Nema sumnje da su Srdj je Nas i Srdj je Grad, istinita i gradskom ljubavi okupljena grupa.





Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija