VIJESTI
20.03.2019 u 23:21

Tko će preuzeti odgovornost za odluke koje bi mogle ugroziti Malostonski zaljev i uzgoj kamenica?

Mnoštvo zainteresiranih okupilo se večeras na znanstvenoj tribini Sveučilišta u Dubrovniku pod nazivom "Malostonska kamenica: Što nam donosi budućnost?". Malostonski zaljev posljednjih 40 godina, prema dostupnim podacima istraživanja, stabilan je i jedinstven ekosustav i jedan od rijetkih u kojem se kamenice mogu jesti direktno iz mora, bez pročišćavanja. Toj prirodnoj ravnoteži prijete ljudske aktivnosti, kao što je krčenje šume, kanalizacija koja se izlijeva u more, izgradnja možebitnih turističkih naselja, ali i porast temperature mora. 


komentara  1

Profesor Damir Viličić s  Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, koji je moderirao tribinu, zaključio je kako je prostorno planiranje prva crta obrane Malostonskog zaljeva, a time i kamenice.

Naglasio je kako je potrebno ostvariti bolju komunikaciju između lokalne uprave, znanstvene zajednice, javnosti i investitora. Kazao je kako mnoge studije procjene utjecaja na okoliš rade mladi i neiskusni stručnjaci, koji često ne poznaju područje za koje rade procjene, ali i da se strateški dokumeni često naprave kvalitetno u suradnji sa znastvenicima, no poslije se prilagođavaju potrebama investitora. Naglasio je kako su potrebna daljnja precizna istraživanja, koja bi odredila optimalan broj polja kamenica. On smatra kako je što prije potrebno priključiti mali Ston, Klek i ostala mjesta uz obalu zaljeva na kanalizaciju.

- Turizam, ne mora nužno, loše utjecati na uzgoj, dapače, održivi turizam doprinosi opstanku kamenice. No ono oko čega se treba prije svega dogovoriti jest što mi želimo imati u Malostonskom zaljevu, smatra profesor Viličić, kao i tko će biti ta osoba koja će snositi odgovornost za odluke koje bi mogle ugroziti ekološku ravnotežu Malostonskog zaljeva, kao i sankcije koje će snositi oni koji donose odluke.

Rade Garić znanstveni suradnik u Institutu za more i priobalje prisutnima je objasnio koji sve planktoni žive u Malostonskom zaljevu. Pokazao je i rezultate mjerenja saliniteta, temperature mora, nitrata, fosfata i silicija na četiri referentne točke: Malo more, Bistrina, Usko i Brijesta. Kad se usporede rezultati istraživanja od 1979. do danas, značajnijih razlika u podacima nema, osim u maksimalnoj temperaturi, koja je veća za 2 stupnja, dok je prosječna temperatura približno ista. Zaključio je kako je ekosustav stabilan zadnjih 40 godina te da je stoga pogodan za život kamenica i drugih školjkaša.

Ana Bratoš Cetinić s Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku kazala je kako, od nekoliko desetaka vrsta kamenica koje se konzumiraju širom svijeta, posebno mjesto zauzima europska plosnata kamenica Ostrea edulis. Ova je kamenica prirodno nastanjivala obale od Sjevernoga do Sredozemnog mora, a uzgajala se još od rimskih vremena, no krajem prošlog stoljeća gotovo je iščezla s profinjenih europskih trpeza dok je u Malostonskom je zaljevu domaća, malostonska kamenica odolijevala i ratovima, i bolestima, i drugim nedaćama. Objasnila je zašto je kamenica važna i kao izvor važnih hranjivih tvari s vrlo malo kalorija. Objasnila je kako se kamenice razmnožavaju i zašto na njih utječe svaka i mala promjena u okolišu.

"Kamenica filtrira 8 litara vode na sat, u nju ulazi sve što se nalazi u moru, negdje se koristi i kao pročistač mora. Kad je more čisto, problema nema, no kad se u vodi nalaze teški metali ili patogeni, kao što je i norovirus, dolazi do problema", kazala je i dodala kako na okus i razmnožavanje kamenice utječu i temperatura te salinitet.

Ivo Klaić, v. d. pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i more DNŽ govorio je koncesijama za uzgoj školjki te je kazao kako je sad trenutno 2 800 000 metara četvornih Malostonskog zaljeva pod koncesijom, odnosno riječ je o poljima školjki. Kazao je kako školjkari imaju problem s nedostatkom operativne obale na koju bi mogli legalno pristajati i sortirati školjke. Naglasio je kako će proces certificiranja zaštićenog podrijetla malostonske kamenice sa sobom donijeti i promjene u uzgoju. Dodao je kako je u tijeku izrada studije o Malostonskom zaljevu, koja se bavi kamenicama, mušulama, zaštitom od orade, kao i problemom prekrcaja školjki te izgradnje mrijestilišta.

Vedran Kunica iz udruge "Stonski školjkari" kazao je kako Malostonski zaljev proizvodi 50 posto mušula u Hrvatskoj i 93 posto kamenica, a broji čak 82 školjkara. Prikazao je povijesni pregled uzgoja kamenica u Zaljevu, koji seže još u davna vremena, kad su na ovim prostorima živjeli Iliri, a prvi pisani dokument  iz 1573. čuva se u dubrovačkom arhivu. Kunica je naglasio kako školjkari trpe veliku štetu od napada orade, koja preko noći može uništiti cijelo polje kamenica i mušula, a kazao je i kako bi trebalo razmisliti mogu li se koncesije z uzgoj orada davati tamo gdje se daju koncesije za uzgoj školjki, jer po njemu to nema puno smisla.

"U Malostonskom zaljevu jednom tjedno na šest lokacija analiziraju se uzorci mora, to je 300 analiza godišnje. Do sad nismo imali slučaj zatvaranja polja, kao što je ovaj nedavni bio. Mi školjke jedemo bez purifikacije, direktno iz mora, što je rijetkost u svijetu", kazao je Kunica i dodao kako se nada da će dogodine za Sv. Josipa malostonska kamenica imati europski certifikat izvrsnosti na kojem udruga školjkara radi već 3 godine.

Kanalizacija se u mjestima oko Zaljeva i u Malom Stonu radi, no još nije priključena na Neumski kolektor, a to je u tijeku, kad će točno biti završeni radovi još se ne zna, rečeno je na tribini, kao odgovor na pitanje iz publike.

Branka Vuković u raspravi je dodala kako i pretvaranje šuma u vinograde, voćnjake i poljoprivredno zemljište na padinama oko Zaljeva također može imati utjecaja na ravnotežu ekosustava.

U raspravi se govorilo i o Centru za gospodarenje otpadom Lučevo razdolje, čije bi procjedne vode mogle zagaditi upravo Malostonski zaljev, kao i o gradnji turističkog resorta u Dubi stonskoj, sve potencijalnim opasnostima za kamenicu i druge školjkaše.

Odluke o gradnji centra i turističkog naselja, upozoravaju znanstvenici i građani, mogu donijeti velike promjene, za njih netko treba preuzeti odgovornost, ali i sankcije, ako stvari krenu loše.


K.Fiorović/FOTO: V. Jerinić





KOMENTARI / Komentiraj
   
   

Spica skandela 22.03.19 u 16:22
Jedite kamenice dok još možete. Kad se izgradi turistički kompleks i kad se izgradi smetlište u Lučinom razdolju, povratka neće bit. Kao ni stonskih kamenica. Tko će bit odgovoran? Onaj tko je prije nekoliko dana izglasao županijski GUP. Zna se tko. Ali koga briga. Kad se uništi proizvodnja kamenica, više neće bit važno tko je kriv.





Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija