VIJESTI
26.04.2018 u 08:00

VENECIJANSKI SUSRET: "dizanjem problema Dubrovnika i turističkog pritiska na Grad na međunarodnu razinu, postajemo vidljiviji i bliži rješenjima"

Predstavnici kandidacijske liste grupe birača Srđ je grad, Ana Marinković, Nikolina Farčić, Ljubo Nikolić i Petra Marčinko boravili su od 12. do 14. travnja u Veneciji povodom prvog sastanka predstavnika 6 organizacija s Krfa, Rodosa, Cipra, Santorinija, te iz Dubrovnika i Venecije, koji su raspravljali o zajedničkom nastupu u formiranju stavova vezanih za opasnosti i prilike razvoja gradova pod velikim turističkim pritiskom. O dojmovima, zaključcima, perspektivama, te prepoznatljivosti srđevaca u europskim okvirima, porazgovarali s Petrom Marčinko.


komentara  0

Od 12. do 14. travnja 2018. godine, predstavnici kandidacijske liste grupe birača Srđ je grad, Ana Marinković, Nikolina Farčić, Ljubo Nikolić i Petra Marčinko boravili su u Veneciji povodom prvog sastanka predstavnika 6 organizacija (San Giacomo, Rhodes International Culture & Heritage Society, Oia Committee, ex Artis Cultural Association, Associazione 25 Aprile Venezia, te Srđ je Grad) s Krfa, Rodosa, Cipra, Santorinija te iz Dubrovnika i Venecije, uz suradnju i prisutnost  Gianpaola Scarantea, predsjednika Atenea Veneta, venecijanskog instituta znanosti i umjetnosti, Georgesa Stavrosa Kremlisa, počasnog direktora Europske komisije te zainteresiranih gradskih vijećnika Venecije. Sastanak je organiziran kako bismo raspravili o zajedničkom nastupu u formiranju stavova vezanih za opasnosti i prilike razvoja gradova pod velikim turističkim pritiskom.

Sastanak se održao na inicijativu neprofitne organizacije San Giacomo s Krfa uz organizaciju i domaćinstvo Gruppo 25 Aprile iz Venecije.

O kojim temama se raspravljalo na konferenciji i koji je bio njen krajnji cilj?

- Tijekom dva dana, u formalnom i neformalnom okruženju, predstavnici su se upoznali, predstavili svoje razloge angažmana u ovoj inicijativi, izložili svoje, vrlo slične, situacije u gradovima koje predstavljaju te pripremali sadržaj zajedničke deklaracije koju bi potpisali i na temelju koje bismo zasnovali daljnje djelovanje. Neke od zajedničkih tema su bile nekontroliran razvoj urbanih sredina i otočkih zajednica koje svoj gospodarski napredak temelje na turizmu, a prepuštene su slobodnom tržištu i dereguliranom poduzetništvu, promjene u životu i navikama stanovništva pod utjecajem masovnog turizma (demografski pad, visoki troškovi života, neodrživost, vizualno i zvukovno onečišćenje), neregulirane prakse vanjskih investicija koje za posljedice imaju iseljavanje stanovništva i pretvaranje gradova u turističke resorte, te konačno, kao zaključak u svim slučajevima, primijećena inertnost i nemogućnost nošenja s ovim promjenama od strane političkih aktera i službenih institucija. Vlasti nisu u mogućnosti zaštititi ove gradove, njihove reakcije su zakašnjele te njihove akcije nisu djelotvorne. Glavni cilj buduće organizacije biti će zagovaranje i planiranje razvojnog modela ovih sredina na principima održivosti i građanske te stručne participacije. Mi kao građani Dubrovnika, te naši partneri, svjesni smo navedenih opasnosti te smatramo da je naša dužnost aktivirati se i na ovaj način kako bi svojim akcijama, projektima i aktivnostima pridonijeli, možda pomalo na prvi pogled utopijskom, ali realnom cilju prelaska na novi održivi razvojni model baziran na balansiranom odnosu ekonomske, društvene, okolišne i kulturne dimenzije urbanih stvarnosti.

Ostali ciljevi mreže će biti zajedničko zagovaranje i promocija principa demokratske participacijske kulture kao temelja europske kulturne baštine, utjecanje na europske politike u smjeru dodatne zaštite ovih povijesnih gradova Europe, pod zaštitom UNESCO-a, a pod pritiscima masovnog turizma te poticanje i razvijanje kulturnog i održivog turizma.

Koje dubrovačke teme ste istaknuli?

- U jutarnjim programima i raspravama u kavani Florian na Markovom trgu te na konferenciji otvorenoj za javnost u Ateneu Venetu, kolega Ljubo Nikolić i ja smo održali kratka izlaganja o trenutnoj situaciji u Dubrovniku, IT projektima koji su budućnost logistike upravljanja posjetiteljima, od kojih se neki već primjenjuju u Dubrovniku ili za njih postoje prijedlozi za implementaciju. Govorilo se o tradiciji građanskog aktivizma u novijoj dubrovačkoj povijesti, ideji i konceptu aktivnog građanina te konačno, političkog angažmana Srđ je grad kao skupine aktivnih građana.

Koliko nam je poznato, konferencija je završena donošenjem Deklaracije, no što su njeni sastavni dijelovi?

- Da, održani sastanak završen je sastavljenom Venecijanskom deklaracijom. Deklaracijom smo se, uz partnere, obvezali promovirati održivi turizam temeljen na zajedničkom poštovanju svih aktera, promovirati zaštitu prirodnih krajolika i okoliša, te zaštitu kulturne i prirodne baštine. Zajedničkim naporima podizat ćemo svijest o navedenim temama, umrežavati se, razvijati i razmjenjivati dobre prakse te zagovarati bolje politike u svrhu bolje kvalitete života lokalnog stanovništva I posjetitelja.

Sljedeći sastanak organizacije već je dogovoren, te će se održati u listopadu na Krfu. A kako se u posjetu nikad ne ide bez poklona, naša je Nikolina Farčić domaćinima i partnerima u Veneciji pripremila prigodne poklone koji su izrazili način na koji mi u Dubrovniku tretiramo okoliš, baštinu, te općenito život. Poklonjene su im platnene burse s motivom Dubrovnika i tiramole koja označava ono za što se borimo, a to je živi Grad, uz ekološku osviještenost, unutar kojih je bio rokovnik s pričama iz dubrovačke povijesti, način na kakav čuvamo svoju materijalnu i nematerijalnu baštinu, stonska sol jer sve uzimamo cum grano salis, odnosno s rezervom, te konačno, dubrovački džem od ljute naranče, jer život mora biti i dolce vita, odnosno sladak!

Kako razmjena iskustava na ovakav način i na ovoj razini može pomoći u borbi s prekomjernim turističkim pritiscima?

- Zajedničkim istupanjem i zalaganjem navedenih gradova, možemo djelovati na široj i višoj razini pa bismo, kao konkretan primjer, naveli ideju zajedničkog istupanje prema cruise kompanijama čije rute prolaze kroz spomenute gradove, a kako bismo s njima postigli bolje dogovore o rasporedu posjeta tim destinacijama. Neke situacije i problemi su se, zbog političkih "dječjih bolesti", na žalost, pokazale nerješivima na lokalnoj razini, stoga nas veseli da smo na ovoj, međunarodnoj razini, našli sugovornike s istim problemima i načelima rješavanja istih, s kojima, među ostalim, možemo istupati prema internacionalnim strukturama te UNESCO-u. Razmjena iskustva na ovoj razini je jako važna zbog medijskog impakta, svi svjetski mediji ove gradove uvijek s pažnjom prate. S vidljivošću koju postižemo internacionalizacijom svojih problema, ne ostavljamo gradskoj administraciji mogućnost da o tome više ne govorimo, da o tome ne razmišljamo i ne pokušavamo naći rješenja.

Jednostavno se ti problemi dovode u fokus javnosti, pa tako i službenih vladajućih struktura. Ne radi se o problemima od jučer, radi se o desetljeću nečinjenja i nebrige koje je dovelo do eskalacije i pobune građana, stanovnika o čijoj se kvaliteti života uopće ne razmišlja i ne vodi računa. Svaki od navedenih gradova ima taj isti problem, nedovoljno adresiranje potreba vlastitog stanovništva. Čini se da su danas države, gradovi, servisi krupnom kapitalu, ne vlastitim građanima.
To je zajednički naziv svim tim gradovima na koje se investitori lijepe i u njima vide samo resurs, a ne zaziru od potpune devastacije prostora i života u njemu.  Uz razmjenu iskustava najveći je benefit ovog umrežavanja zajednička artikulacija naših problema i pokušaj rješavanja istih, uz vidljivost i prepoznatljivost u smislu gradova koji zaista samo žele zadržati posebnosti vlastitog identiteta koji je naša zajednička kulturna baština, naše zajedničko prirodno bogatstvo.

Na svakom smo koraku u Veneciji osjećali taj grad svojim, odnosili se prema njemu i njegovim ljudima kao prema svome i svojima, a upravo to treba prenijeti na naše posjetitelje, tu emociju i razinu odgovornosti. Moramo priznati da smo na toj konferenciji, zaista osjetili smisao zajedništva u europskom kontekstu. Bilo je to jedno novo i jako dobro iskustvo. 

Organiziran zajednički nastup pomoći će bolje artikulirati zahtjeve prema formalnim EU izvorima iz kojega se mogu financirati politike održivog razvoja i održavanja života u gradovima suočenim s problemima prekomjernog turističkog pritiska. Ono što kruzerski i drugi profit zanemaruje je način života lokalnog stanovništva, krhka infrastruktura koja teško podnosi teret masovnosti. To su dva osnovna i zajednička problema. Zajednički stav je da je grad prvo i osnovno dom svojim građanima, a da građani čine kohezivno tkivo tog grada, daju mu ono nešto posebno, a što se onda zrcali u prostoru vrhunskim arhitektonskim ostvarenjima koje je prepoznao UNESCO i ostala međunarodna zajednica kod svih navedenih partnera, daje nam motivaciju, snagu i način na koji se možemo I moramo boriti za održivi razvoj ovih gradova izuzetne vrijednosti.

Što Dubrovnik može naučiti iz iskustava ostalih gradova, može li se uopće to tuđe, ipak specifično iskustvo primjeniti na naše, lokalno?

- Dubrovnik je na uzbudljivom putu uspješne pripreme plana upravljanja kojeg moramo donijeti prema uputama i zahtjevima UNESCO-a. Većina od navedenih partnera taj proces je već završila u svojim sredinama, neki više uspješno, neki manje uspješno. Primjerice, slične probleme kao i mi imaju partneri s Krfa, iako imaju dovršen i proveden plan upravljanja. Njihovi problemi govore nam da moramo razmisliti o potencijalnom sankcijskom mehanizmu nepoštivanja plana upravljanja.

Kod koncepta poštivanja buffer zone, primjer s Cipra gdje se, na žalost, uspio sagraditi trgovački centar taman ispred zaštićene povijesne jezgre, a na temeljima zaštićenog arheološkog lokaliteta, također nam može biti indikativno kako i što napraviti u vezi poštivanja naše buffer zone. Cipar nam je također zanimljiv svojim primjerom jer je njihov grad, Pafos, bio europska prijestolnica kulture u 2017., međutim, projekt nije uspio aktivirati publiku nakon svog završetka,  odnosno nije uspio stvoriti bazu novih aktivnih građana koji u svojim potencijalnim društvenim i kulturnim centrima uče o participativnom upravljanju, održivom razvoju u segmentima kulture, turizma, urbanog razvoja itd., te to dalje šire u svom susjedstvu. Iako je EPK iza nas, slični projekti su na vidiku u Dubrovniku, stoga će to njihovo iskustvo (i pogreške) biti neprocjenjivo.

Od Venecije možemo naučiti poštovati javni prostor i zadržati ga za svoje potrebe kao građana. Zajedničkih aktivističkih korijena, Venecija, različita od nas i svojom veličinom, ipak nema toliko izraženu monokulturu turizma u samoj povijesnoj jezgri, nema javne površine zatrpane stolovima te ima izuzetno efikasan sistem komunalne kontrole.  Partneri su se također suočili s problemima koji proizlaze iz kulturoloških razlika (nacionalnost, narodnost, religija) i sukoba doseljenog radništva, s kojim se Dubrovnik još nije susreo, ali se nazire u bliskoj budućnosti te također s njima možemo pričati o tome i učiti iz njihovih pogrešaka.

Problemi su gotovo kod svih partnera jednaki, međutim, zajedničkim djelovanjem, razgovorom, akcijama i edukacijom možemo naći i rješenja koja će odgovarati svakoj pojedinoj situaciji. Smatramo da zajedničkim trudom, radom, zagovaranjem možemo doprinijeti jedni drugima, upravo zato jer se, ne zaboravimo, radi o zajedničkoj civilizacijskoj baštini, stoga nam očuvanje Santorinija, Venecije ili Cipra mora biti jedan od prioriteta i ciljeva zaštite, isto kao što je to i Dubrovnik njima.

Gradovi iznimne univerzalne vrijednosti jednostavno zahtijevaju iznimno razumijevanje, ljubav  i zaštitu. Ono sto je u ovoj priči iznimno jest da je svima koji su dio nje bitno stalo do njihovih gradova.

Kakva je bila percepcija sudionika konferencije na rad i angažman platforme "Srđ je Grad"? Je li riječ o raritetnom djelovanju građana ili to na europskoj razini već postoji u razvijenijem obliku?

- Prilikom početnih pregovora koji su napravljeni s ostalim gradovima, iskristaliziralo se da su mnogi od njih tek na početku svog djelovanja, odnosno da Dubrovnik ima tradiciju aktivnih građana, osobito tijekom zadnjih 15 godina koji se aktivno nose s pritiscima masovnog turizma, investicijskog urbanizma i megalomanskih, spekulativnih projekata. Iako često nepravedno kategorizirani kao zemlja "divljeg" Balkana, zahvaljujući radu nacionalnih i lokalnih NGO-a, imamo izgrađenu praksu aktivizma bez divljaluka, što bi značilo da se sukobi s vlastima prilikom takvih događanja (zagovaračke akcije, prosvjedi) jako rijetko događaju jer u pozadini njih djeluje ekipa koja barata logističkim i pravnim okvirima jako dobro.

Nije loša stvar biti informiran aktivist koji će postati aktivni građanin, loša stvar je biti divljak. Mi smo, također, napravili taj iskorak o kojem većina partnera razmišlja, a to je političko djelovanje, odnosno ulazak u političku arenu kako bi se borili za građanske interese i na tom polju. Također, s obzirom na to koliko smo manji površinom, a veći brojem turista, veliki dio puta koji partneri moraju odraditi, mi smo odradili, iz nužde, prije 5-10 godina te sada već baratamo jednom cjelovitom slikom, znanjem i pogledom na urbanu i turističku situaciju Dubrovnika. Teorijski i praktični dio imamo izuzetno razvijen, međutim, zbog onih spomenutih političkih dječjih bolesti imamo problema s provođenjem istoga. Što ne znači da se suradnjom s ovim partnerima ne može promijeniti i poboljšati. Dapače, polažemo nade i trud da se to i ostvari.

Na koji način je došlo uopće do suradnje i poziva da sudjelujete konferenciji?

- Prvenstveno bismo istaknuli da nam je drago da su upravo naš trud i rad svih ovih godina prepoznali i akteri izvan lokalnih okvira. Važno je naglasiti situaciju u kojoj nas se prepoznaje na internacionalnoj sceni, na način da se primjećuje razina razmišljanja i argumentacije problematike, na način da se uvažavaju sugestije, da vas se konzultira kao referentnog sugovornika, da vas se pita u toj materiji, da ste na tu temu stranka u postupku. Dok u vlastitom Gradu ne vidite takvu podršku, jer cijelo desetljeće nije bilo  mjesta za tu energiju uvažavanja i dijaloga, sudjelovanje u Povjerenstvima i radnim skupinama uvriježeno je rezervirano za ljude sa stranačkim iskaznicama, za potkapacitirane koalicijske prikolice, skupine bez sadržaja. Bili smo ponosni na činjenicu da se na razini Europske unije, kao primjer dobre prakse cirkularne ekonomije, uvijek predstavlja primjer Krka. Dakle postoje problemi, ali postoje ljudi i rješenja. Samo nedostaje (politička) volja.

Koji su vam sljedeći koraci u ovom smjeru? Jesu li se već otvorila neka nova vrata za sličnu suradnju po pitanju tema koje se tiču cijelog ovog mediteranskog prstena? 

- Kao što smo već naveli, sljedeći sastanak inicijative bit će održan na Krfu u 10. mjesecu gdje ćemo pričati o konkretnijim temama, praksama i akcijama te daljnjem proširivanju članstva. Prije odlaska na ovo događanje, ali i na ostala na kojim sudjelujemo, zatražili smo sastanak kod Gradonačelnika, Predsjednika Gradskog vijeća i članova Odbora Gradskog vijeća za međunarodnu suradnju, želeći svih informirati o inicijativi i saslušati njihovo viđenje o ovakvim prilikama.

Do sastanka nažalost, iz nama nepoznatih razlog nije došlo. No svakako ćemo ponoviti prijedlog za sastankom sa svima njima i sada nakon povratka, želeći ih informirati o sadržaju razgovora i o konkretnim kontaktima i inicijativi za zajednički nastup prema kruzerskim kompanijama.

Osim ovog događaja, 19. travnja, Ljubo Nikolić je kao panelist sudjelovao na konferenciji Europske organizacije NECSTOUR (Network of European Regions for Competitive and Sustainable Tourism). Ljubo je pozvan kao stanovnik povijesne jezgre, predstavnik jedne angažirane građanske opcije koja aktivno sudjeluje konkretnim prijedlozima za rješenja problema s kojima se grad suočava. Konferencija “Better places to live, better places to visit” bavila se temama vezanim uz izgradnju politika za stvaranje boljih uvjeta života u turistički atraktivnim sredinama. Moramo priznati da nam imponira činjenica da i formalne institucije prepoznaju konkretne vrijednosti koje kao aktivna građanska opcija očito jasno artikuliramo u ovom području. To je bio razlog poziva na ovu konferenciju. Kontakti iz Barcelone nam dalje otvaraju neke nove vidike, a o tome detaljnije jednom skorom prilikom.

Također, nedavno smo dobili i poziv na Drugu međunarodnu konferenciju International Martitime Organization, u Parizu,  gdje će tema biti smanjenje zagađenja zraka uzrokovanog brodovima na području Mediteranskog mora, u organizaciji francuskog Ministarstva ekološke i solidarne tranzicije, stoga se veselimo i tom konstruktivnom susretu.


L.Crnčević/L.Pavlović





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija