LIFESTYLE
17.08.2017 u 11:30

Lukša i Vedran Benić: serijal o dubrovačkim oriđinalima na novi je način zbližio oca i sina

Za "Storiju o neponovljivima", TV serijal o dubrovačkim oriđinalima i ostaloj galeriji zanimljivih ljudi - originala,  svoje su kreativne snage udružili otac i sin Benić, Vedran kao scenarist i narator, a Lukša kao redatelj. Sedam polusatnih serija pratit ćemo na programu HTV-a u jesenskoj shemi, a sutra ćemo prvu premijerno moći odgledati u Kinu Jadran u sklopu Dubrovačkioh ljetnih igara. Otac i sin prvi put rade zajedno i Vedran ne krije: Uživao sam radeći s njim. U pripremi serije, pronalazeći ključ za obradu, satima i satima smo razgovarali, međusobno se upoznali na jedan drugi način. Da nije bilo „oriđinala“, tko zna da li bismo u ulogama oca i sina došli u prigodu za tako suštinske razgovore…


komentara  2

Kako ste osmislili i promislili seriju o ljudima kojih više nema, a nekad su činili živi puls Grada - u Dubrovniku smo ih zvali oriđinalima, drugdje ih ljudi drukčije nazivaju…

VEDRAN: Izgleda da je ta tema tinjala u meni „oduvijek“, a da toga nisam bio svjestan. Evo, listao sam neki dan stare brojeve „Lausa“ i vidim, negdje 1974., kada sam se vratio iz Zagreba sa studija, jedan od prvih mojih tekstova u tom listu bio je izbor iz one poznate serije knjižica „Galerija dubrovačkijeh oriđinala“ objavljene 1924/25. godine. Da bi se ta tema mogla obraditi u obliku dokumentarne serije, intenzivnije sam počeo razmišljati zadnjih 5-6 godine, nakon što sam objavio knjigu „Dubrovački spomenar“. No, trebalo je uvjeriti ljude na HRT-u da priča o nekim tamo dubrovačkim marginalcima može biti zanimljiva za program nacionalne televizije u obliku TV serije. A ja sam im uvijek, pomalo pretenciozno, spominjao Fellinijev „Amarcord“ kao primjer. I zaista, „Amarcord“ kao da je film o mom djetinjstvu. U svakom kadru, od obitelji, do Fellinijevih profesora, u kojima sam prepoznao svoje: Medu, Žutu, Kleopatru, Bana, Điksija i druge…

Projekt dokumentarne serije prvi je prihvatio Robert Zuber u vremenima dok je bio šef Dokumentarnog programa, a iznimnu potporu imali smo i od sadašnjega rukovoditelja Dokumentarne produkcije HRT-a Vladimira Brnardića. I prije nego što je došao na tu funkciju, Brnardić nam je spremno dao na raspolaganje svu izdvojenu i sortiranu video arhivu o Dubrovniku, pripremljenu za popularni „TV kalendar“ koji godinama uređuje i tako nam u mnogome olakšao posao potrage za starim snimkama. Hvala i dubrovačkoj vezi u zagrebačkom arhivu HRT-a Deši Jović, koja mi je omogućila da „na daljinu“, iz Dubrovnika, mogu tragati za starim snimkama koje me zanimaju. U međuvremenu je i sin Lukša dogurao do Akademije za filmsku režiju, pa smo udružili snage, jer to je bio golem posao.

LUKŠA: Kako i sam kaže, Vedran već jako dugo „poteže“ ovu temu, a osnovni problem nam je bio kako naći ispravan model, ključ preko kojeg bi se sjećanja i gradski mitovi uobličili u suvislu cjelinu, širu priču o tome što Grad jest ili je nekad bio. Nismo htjeli tek nabrojati osebujne likove koji su svaki na svoj način obilježili određeno vremensko razdoblje, već složiti komadiće nostalgije i kronologije u svojevrsnu mikropovijest Grada, odnosno života u Gradu. Pokušali smo doći i do odgovora na fenomenološka pitanja poput onog o važnosti takvih ljudi za općeniti identitet mediteranskog mjesta i njegovih stanovnika. Naravno, serija je to o Dubrovniku i za Dubrovčane, no nadamo se da će zbog svega biti dovoljno intrigantna široj publici. Dubrovnik ima svoje nebrojene posebnosti, ali ipak gotovo svako mjesto ima svoje oriđinale, samo je pitanje koliko se uspijevaju „razmahati“.

Pojam oriđino ne doživljavam pogrdno, dapače! No, jeste li se i zbog onih koji imaju drukčije konotacije, odlučili za naziv - storije o neponovljivima....

VEDRAN: Jednim dijelom. No, iznad svega, iz razloga što smo u seriju uključili i neke likove koji se ipak ne uklapaju u pojam oriđinala u širem i užem smislu. A ipak su bili posebni, neponovljivi, u svoje vrijeme važan dio živoga tkiva Dubrovnika, gradske svakodnevice. Jedan od kriterija da je netko kročio u galeriju neponovljivih je i taj da već po samom imenu ili nadimku svatko nedvojbeno zna o kome je riječ. Inače, osobno, ni u snu za mene riječ „oriđino“ ne zvuči pogrdno. Uostalom, Dubrovčani su za takve posebne likove i skovali taj i takav naziv, kojem je korijen u riječi originalan, što pokazuje suptilan dubrovački odnos prema tim ljudima. Recimo, Splićani kažu „redikul“, prema talijanskome „ridicolo“, što znači smiješan, pa i lud, što je sasvim drugi stav.

LUKŠA: Može se reći da smo zagrabili malo šire u tu galeriju neponovljivih, a riječ oriđino dio naših sugrađana ipak poima u nekom užem pejorativnom smislu koji se meni ne sviđa. Možda i zato ovakav naslov, ali kao što lijepo u seriji kaže Matko Sršen, svi smo mi u određenoj mjeri oriđinali, pogotovo za vanjski svijet.

Koliko je neponovljivih likova uključeno u seriju, koji su, kako ste gradili priču o njima?

VEDRAN: Kao nerealizirani oriđino, onaj koji nije imao snage da se otisne njihovim putovima, naravno i kao scenarist serije, borio sam se za svakog od njih da ostane u seriji, pa i u onim trenucima kada bi Lukša, iskreno govoreći, s pravom rekao – ovo ti ne funkcionira! Znao sam da će me po Gradu pitati – gdje ti je ovaj, gdje ti je onaj! Za neke bih onda Lukši rekao – pa napravi tako da funkcionira! Lukša je onda danima i noćima „peglao“ seriju, pa kad bi mi iz Zagreba poslao na uvid ono što je napravio, s radošću sam mogao konstatirati da je s tim rješenjima priča dobila ono najvažnije – emociju. Od dokumentarne serije postala je sentimentalno putovanje…

LUKŠA: Nadam se da smo uključili najvažnije likove, one generacijske junake koji su obilježili svoje vrijeme u Gradu i kojih se Dubrovčani s nostalgijom sjećaju, ali uvijek će biti pitanja zašto nema ovog ili onog. Nažalost, prostor je ograničen, a priča se mora iznijeti nekim filmskim jezikom. Ipak smo u dugom procesu snimili više od 70 intervjua, što je ogroman posao i dragocjena arhiva sjećanja. Meštar Mato, Frano Miš, Ivo Labaš, Tomo Šeparović, Tonko Bonić… Teško je i nabrojati sve protagoniste naših storija. Vedran je praktički zabranio da bilo koga izbacimo jer iako su neki možda tek uzgred spomenuti, ipak su za brojne Dubrovčane u svoje vrijeme – bili Grad.

Vedrane, koji ti je, možda, osobno najzanimljiviji i najdraži lik?

VEDRAN: Prije svega, oni ljudi iz vremena moje mladosti s kojima sam se i družio, vrlo često i na onom „putu od križa“ kako se tada nazivao kružni put od betule, do betule u Gradu, a bilo ih je bezbroj unutar zidina. Prije svih Tonko - Pape Bonić. Navečer bi veselo društvo znalo završiti i u njegovim „dvorima u manjaturi“ kao ih je zvao. Često bi bratu ili meni govorio kako je samo jedno slovo razlike između nas: „Ja sam Bonić, a ti si Benić!“ Kasnije sam shvatio da je to jedno slovo razlike nepremostiva prepreka za mene, na putu do njegove slobode. Vrtili su se u Gradu još mnogi neponovljivi šire manje znani likovi, koje smo „potezali“ sa sobom: u portu Rade Šeparović, zvani Rade Partizan, pa meštar Renco Mušelin, Mario Bodlović „Contrada“ i mnogi drugi. Neki se spominju u seriji, neki ne. Može li se zaobići boem Bebo Burin i njegova pjesma za svoju dušu, pravi „soul“. Grad je tada bio živ i prepun domaćih stanovnika. Danas se vide samo stranci koji potežu svoje kufere…

- Lukša, ti si mlađi, osobnih iskustava nemaš...

LUKŠA: Ne, nemam ipak takvih privatnih sjećanja da bih nekog izdvojio, ali u svemu ovome najzanimljiviji su mi oni osobenjaci koji se stvarno opiru svakoj definiciji. Vlaho Slijepi koji je preko Vojnovića ušao u književnost i kojeg Luko Paljetak naziva gruškim Tiresijom jer je slijep, a sve vidi. Gospar Cvijeto Job koji preko dana deklamira Odiseju i Ilijadu, a preko noći se skriva čitajući u znanstvenoj knjižnici.

Oriđinali su već postali dubrovačka baština - mladi ljudi gotovo da više nemaju pojma da su takvi ljudi postojali u Gradu...danas ih više nema...ili ima?

VEDRAN: To smo zapravo i mi pokušali doznati radeći ovu seriju: ima li u današnjem sve više virtualnom svijetu mjesta za ljude koji se nazivaju oriđinalima. Jedan od mogućih odgovora smo dali u zadnjem nastavku naše serije. Osobno mislim da su oriđinali toliko žilava pojava, da ih bilo koje „novo vrijeme“ ne može pomesti.

Otac scenarist i narator, redatelj sin. Je li u cijeloj priči to bilo lakše ili teže?

VEDRAN: Odmah na početku, Lukši sam rekao: „U ovom nismo otac i sin, nego scenarist i redatelj!“ Bilo je to više iz nelagode da on ne bi možda odustao od nekih svojih stavova zbog činjenice da sam mu ja otac. No, prevario sam se. Bilo mi je drago na koji me je način više puta onako „gosparski“ smotao da bi se izborio za svoja rješenja. Uživao sam radeći s njim. U pripremi serije, pronalazeći ključ za obradu, satima i satima smo razgovarali, međusobno se upoznali na jedan drugi način. Da nije bilo „oriđinala“, tko zna da li bismo u ulogama oca i sina došli u prigodu za tako suštinske razgovore…

LUKŠA: Sretan sam što mi je Vedran dopustio da mu koliko mogu i znam pripomognem u ovako zahtjevnom projektu, a o kojem praktički oduvijek razmišlja. Bilo je uspona i padova, ali svaki trenutak je bio poseban te nas je na neki način povezao. Što se tiče privremenih razilaženja, Vedran je intimno jako vezan za temu i uz to dolazi iz novinarskog miljea pa je logično da tako pristupa priči, dok je meni često puno važnije uhvatiti ushit na licima sugovornika nego točnu informaciju o tome što je te i te godine napravio npr. Ugo Vernazza. Nadam se da smo našli neki srednji put, dovoljno toga faktografski pokrili da zadovoljimo apetite svih koji još brižno čuvaju sjećanja na posebne sugrađana, ali i uhvatili emociju zbog kojih su se fragmenti pretvorili u sentimentalno putovanje. Uz to smo pokušali i što više tema fenomenološki obraditi, kako bi cijeloj priči dali neki širi kontekst i utemeljenje.

Kad će se emitirati na TV-u, u realizaciji je sudjelovala dubrovačka ekipa, gdje ste sve snimali, kakva je produkcija?

VEDRAN: Najveći teret snimanja i montaže serije podnijela je ekipa HTV studija Dubrovnik. Golemi je to posao, po opsegu najveći za dubrovački HTV studio do sada, u ukupno trajanju od tri i po sata montirane priče. To su dva igrana filma. I sve su to morali odraditi uz svoje osnovne zadaće koje svakodnevno imaju u Informativnom programu. Glavni snimatelj je bio Željko Galov (uz sve druge snimatelje koji bi povremeno dali ruke), montažer Dominik Miljak, tonac Nikša Lujo. Za tehničku potporu pri ruci su uvijek bili Maroje Žanetić i Nikša Vierda. Vicko Dragojević je napisao glazbu za špicu serije, sa svojom klapom „Kaše“ nastupit će i na premijernoj projekciji u kinu „Jadran“. Svima njima neizmjerno hvala, kao i svim sugrađanima na fotografijama, video materijalu, sjećanjima. Bez Dubrovnika i Dubrovčana serija ne bi bila moguća.

LUKŠA: Uz spomenute, tu je naša producentica Marija Kosor koja je bezbroj puta bez puno buke sređivala operativne probleme. Zagrebački dio ekipe su još Iva Ivan i Srđan Popović koji su odradili ogroman posao u obradi zvuka, što je u ovako opsežnom projektu s puno različitog arhivskog materijala uvijek vrlo zahtjevno, dok je slične probleme u obradi slike sjajno riješio Denis Golenja, ujedno autor špice. Svima spomenutima hvala na trudu koji daleko nadilazi ono što u normalnom okolnostima očekujete od suradnika.

VEDRAN: Serija će biti emitirana u jesenskoj shemi programa HTV-a, na Prvom programu ponedjeljkom navečer, prije emisije „Otvoreno“. Mi smo predložili da krene sredinom listopada, no konačna odluka je na urednicima programa.


Lidija CRNČEVIĆ/foto: Vedran Jerinić





KOMENTARI / Komentiraj
   
   

lincuo 18.08.17 u 11:17
Jedva čekam!Odlična ideja...

   

cukun 17.08.17 u 14:01
jesu li se dotakli BillyBoba?





Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme
djecji_uspon_snijeznica_naslovna
LIFESTYLE
0      24|04|19 u 17:26
FOTO: Uspon najmlađih planinara na Sniježnicu
kino_kokice
LIFESTYLE
0      24|04|19 u 13:51
KINEMATOGRAFI DUBROVNIK Novi program za sve filmoljupce!
obradovic_cristiano_ronaldo
LIFESTYLE
1      24|04|19 u 12:01
VIDEO:"Hej Miho, čeka te Cristiano!"
cristiano_ronaldno_dubrovnik01
LIFESTYLE
0      23|04|19 u 19:55
Cristiano Ronaldo se konačno pohvalio svojim dubrovačkim odmorom
dubrovacki_polumaraton
LIFESTYLE
0      23|04|19 u 10:59
PREKO DVIJE TISUĆE SUDIONIKA Za vikend najiščekivanija manifestacija za rekreativce

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija