KULTURA
05.10.2016 u 12:38

Knežev dvor u Dubrovniku: utvrda-palača-muzej
Upoznajte Knežev dvor u svoj svojoj raskoši

Večeras u 19.30 u Kneževu dvoru ne propustite otvaranje izložbe "Knežev dvor u Dubrovniku, utvrda-palača-muzej". Izložbu prati i istoimeni katalog, u kojemu su po prvi put ujedinjena sva dosadašnja znanja o najistaknutijem simbolu dubrovačke svjetovne vlasti, te široka promotivno-edukativna akcija koja uz promidžbene materijale nudi i izbor muzejskih suvenira inspiriranih Kneževim dvorom.


komentara  0

Povodom 580. obljetnice početka njegove izgradnje, središnji projekt Dubrovačkih muzeja u 2016. godini posvećen je Kneževom dvoru, najvažnijoj javnoj zgradi u Dubrovniku i sjedištu političke moći Dubrovačke Republike.

Izložba se sastoji od 70-ak djela, a preko 300 stranica kataloga, kojim je obuhvaćena povijesna i društvena važnost najznamenitijeg i najreprezentativnijeg spomenika dubrovačkoj prošlosti uredili su i napisali dr.sc. Nada Grujić, akademik Igor Fisković, dr.sc. Katarina Horvat-Levaj, Ivan Viđen, Marin Ivanović, dr.sc. Lovro Kunčević, dr.sc. Nella Lonza te dr.sc. Vedrana Gjukić-Bender. Ipak, ostalo je još nerješenih pitanja koja su prepustili budućim naraštajima kao poticaj za daljnja multidisciplinarna istraživanja kojima bi se upotpunila spoznaja o ovome, i u hrvatskim okvirima, prvorazrednom spomeniku kulture.

Nada Grujić u prva dva poglavlja opisala je arkitekturu Kneževa dvora u srednjem vijeku te kako je od utvrde nastala palača. Knežev dvor podignut je u prvoj polovini 15. stoljeća na mjestu ondašnje stare kneževske rezidencije, koju je 1435. srušila eksplozija baruta. Izgradio ga je napuljski graditelj Onofrijo di Giordano de la Cava, tadašnji neprikoslovljeni autoritet u Republici. Od tada se u Dvoru navode dvorane Velikog i Maloga vijeća, Vijeća umoljenih, stan kneza, sudnica, kancelarije, zatvori, oružana. U drugom poglavlju piše o obnovi u doba renesanse, nakon velike eksplozije 1463. koja je zgradu Dvora ponovo znatno oštetila.

Akademik Igor Fisković pozabavio se s kiparstvom na palači. O baroknoj obnovi pisala je Katarina Horvat-Levaj, dok je Ivan Viđen istražio Dvor u razdoblju od pada Republike do Drugog svjetskog rata, kada postaje sjedište francuske i austrijske uprave, te kasnije i rezidencija jugoslavenskog kralja. Knežev dvor je, na zahtjev građana, već u kolovozu 1919. proglašen spomenikom kulture, a od 1950. godine funkcionira kao muzej i jedinstvena glazbeno-scenska pozornica.

Najveće razaranje Dvor je pretrpio za velike Trešnje 1667. godine, no još je jednom znatno oštećen u potresu 1979. godine o čemu u 6. poglavlju piše Marin Ivanović. Nakon što je iznio povijesne činjenice o tomu što je bilo, na kraju poglavlja prokomentirao je negativne posljedice obnove te kako bi se one mogle odraziti na budućnost, s obzirom na seizmička predviđanja da bi se potres mogao ponoviti u sljedećih 150 godina. Kompleksnost i opsežnost priče o obnovi te preuređenju Dvora u muzejski prostor Ivanovića je navelo da na tu temu napiše opsežniji samostalni rad.

Voditeljica cjelokupnog projekta je Pavica Vilać,  ravnateljica Dubrovačkih muzeja, koja je i autorica koncepcije izložbe te ujedno kustosica izložbe zajedno s voditeljicom Kulturno-povijesnog muzeja Vedranom Gjukić-Bender.

Izložba ostaje otvorena do 30. studenoga 2016.


dubrovniknet team





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija