VIJESTI
01.10.2013 u 08:32

OBILJEŽAVANJE POČETKA AGRESIJE NA DUBROVAČKI KRAJ
"Srce tame" - otužna uloga Đukanovićeve ratne Vlade

Vlada Crne Gore, kao nosilac funkcija republičke izvršne vlasti, bila je de facto zadužena da crnogorskog građanina, civila s vojnom obvezom, 1991. milom ili silom dovede u garnizon ili jedinicu JNA gdje je dobijao uniformu i pušku … Vlada Crne Gore je bila najpouzdaniji regrutni logistički servis JNA na čitavom prostoru SFRJ. Približno je oko 36.000 crnogorskih građana stavila u funkciju pohoda koji je okončan kao tragična farsa, a svi ratni ciljevi su kod Dubrovnika propali… I crnogorske rezerviste, kao najmasovniji ešalon tzv. rata za mir, Vlada je a ne JNA mobilizirala čitave ratne 1991., čak štoviše njen premijer Milo Đukanović je neposredno mobilizirao rezerviste i u proljeće 1992. ističe, među ostalim, crnogorski novinar Vladimir Jovanović u knjizi „Srce tame“ u kojoj je uz mnoštvo dokumenata opisana uloga crnogorske Vlade u ratnoj 1991. godini.

Napisao: Luko Brailo


komentara  1

Gostujući u HTV-ovoj emisiji „Nedjeljom u 2“ 13.ožujka 2005. godine vječiti crnogorski čelnik Milo Đukanović je ustvrdio kako je Crna Gora u tzv. ratu za mir „bila žrtva velikosrpske manipulacije s ishodištem kod Slobodana Miloševića i u Generalštabu JNA“. Na pitanje voditelja Aleksandra Stankovića zašto nije dao ostavku ako je bio protiv razaranja Dubrovnika Đukanović je rekao da to ne bi ništa promijenilo. Dodao je da je i „danas savršeno čist pred samim sobom i na tu i na druge teme“. Ocijenio je kako „JNA jest imala jednu definitivno nečasnu ulogu i u Hrvatskoj“, dodajući da je i on za to „moralno i politički odgovoran iako nije imao nikakvu ulogu u upravljanju JNA“.
ĐUKANOVIĆ U SUKOBU S ČINJENICAMA: Odgovara li njegovo apsolutno svaljivanje krivice na Miloševića i JNA činjenicama? Odgovorima na to i slična pitanja u knjizi „Srce tame“ bavi se crnogorski nezavisni novinar Vladimir Jovanović opisujući ulogu Vlade Crne Gore u ratnoj 1991. godini. Podsjećanja radi, ratni premijer te crnogorske Vlade bio je Milo Đukanović, a Jovanovićeva knjiga nastala je kao rezultat istraživanja temeljenog na više desetina povjerljivih depeša (brzojavki, telegrama) koje su cirkulirale unutar šifriranog sustava veze Ministarstva narodne obrane Vlade SR Crne Gore 1991. godine. Depeše su trebale biti uništene ali nisu, pa ih je Jovanović integralno objavio u knjizi „Srce tame“ čiji je nakladnik podgorički dnevni list „Vijesti“.

POVLAČENJE „LOGIČNE GRANICE“: Raščlanjujući značajke tzv. rata za mir autor ističe kako su oružani sukobi u području Dubrovnika vođeni „iako tamo – za razliku od svih drugih ratnih zona u Hrvatskoj – nije bilo garnizona JNA niti domicilnih srpskih gradskih ili seoskih naselja“, budući da je „njihova stvarna ili navodna ugroženost bila u osnovi svih objašnjenja beogradskog vojno-političkog vrha o razlozima angažiranja JNA u Hrvatskoj“. Tzv. rat za mir vođen je i zbog deklarirane namjere crnogorskih vlasti da uspostavi „logičnu granicu“ s Hrvatskom. Upravo takvu ili sličnu konkretnu teritorijalnu aspiraciju beogradski vojno-politički vrh nikada nije transparentno objavio kao ratni cilj, navodi Jovanović.
„Rat za mir“ nije bio neposredno tretiran Vanceovim planom o prekidu borbi u Hrvatskoj koji je potpisan početkom siječnja 1992., jer je područje kod Dubrovnika ostalo otvorena ratna zona do kraja listopada 1992., iako je na svim drugim frontovima u Hrvatskoj prije toga došlo do prekida borbi. Daljnja značajka „rata za mir“ jest službeno priopćena i godinama kasnije ponavljana – ali, nikad dokazana – tvrdnja da je rat izazvan oružanim napadom hrvatskih snaga na Crnu Goru. I to usprkos činjenici da su hrvatske snage u području Dubrovnika najslabije organizirane i naoružane u odnosu na cijelu Hrvatsku vojsku u to vrijeme, naglašava Jovanović.

 

OSLOBODICI“ BEZ POTPORE: Posebnost tzv. rata za mir je su i crnogorski rezervisti u okolici Dubrovnika, na krajnjem jugu Hrvatske, mjesecima provodili faktičku okupaciju teritorija na kojemu nisu imali bilo kakve unutarnje potpore. Naprotiv, stanovništvo je hrvatsko, etnički homogeno i u najmanju ruku nenaklonjeno nezvanim „oslobodiocima“, za razliku od dominantnog stanja u drugim ratom zahvaćenim krajevima Hrvatske gdje su snage JNA i srpskih rezervista kod lokalnih, domicilnih Srba, nailazile na snažnu podršku, ističe autor knjige „Srce tame“.
Nakon tog uvodnog dijela Jovanović vrlo dokumentirano objašnjava političko-vojne okolnosti u Crnoj Gori 1991., objavljuje nepoznate ili malo poznate činjenice o tzv. „Operaciji Dubrovnik“, osmišljenoj u Beogradu, ali provedenoj uz suglasnost političkog vodstva Crne Gore te JNA. Autor donosi cjelokupni ustroj političko-vojne mašinerije koja je u jesen '91 iz Crne Gore pokrenuta na Dubrovnik i okolicu. Kroz analizu uvodno spomenutih depeša autor „Srca tame“ demaskira i razobličuje ulogu ratne Vlade Crne Gore i njezina tadašnjeg i aktualnog premijera Mila Đukanovića.

RAZOBLIČENA MILOVA VLADA: Za Jovanovića u tom pogledu nema dvojba, pa ističe: „Vlada Crne Gore, kao nosilac funkcija republičke izvršne vlasti, bila je de facto zadužena da crnogorskog građanina, civila s vojnom obavezom 1991. milom ili silom dovede u garnizon ili jedinicu JNA gdje je dobijao uniformu i pušku. Takvu praksu provodila je i nakon 1. srpnja 1991. kada je te poslove trebala izravno preuzeti JNA. No, do toga nije došlo: Vlada je 1991. regrutirala i rujansku klasu JNA – čak je morbidno naglasila kako se najbolji crnogorski regruti šalju u krizna područja“, napominje autor „Srca tame“.
I crnogorske rezerviste, kao najmasovniji ešalon tzv. rata za mir, Vlada je a ne JNA mobilizirala tijekom čitave ratne 1991.; štoviše njezin premijer Milo Đukanović je neposredno mobilizirao rezerviste i u proljeće 1992. Godine. U rat nisu upućivani samo crnogorski građani kao regruti i rezervisti. Vlada je 1991. također okupljala i dobrovoljce, navodi Jovanović. S tim u vezi autor knjige donosi i dokument kojim je Vlada „neposredno tražila da se po općinama, radi upućivanja u tzv. rat za mir, traga za dobrovoljcima-snajperistima“. (Taj morbidni dokument objavljujemo u fotogaleriji!).

MOBILIZACIJA KAO DRŽAVNI PRIORITET: Osim vojne obveze Vlada je, naglašava Jovanović, kao zakonski odgovorna za provođenje uređivačke politike i financiranje državnih glasila  - RTV Crne Gore i Pobjede – kontaminirala medijski prostor najcrnjom ratnom propagandom: dehumanizacijom „domaćih izdajnika“, zatim Hrvata ili Slovenaca… Osobno premijer, njegovi ministri te državni mediji koje su usmjeravali primjenili su kriminalnu stigmatizaciju crnogorskih građana koji su odbijali sudjelovati u unutarnjim jugoslavenskim ratnim sukobima ili su kritizirali takav suludi pothvat. Sve to nije bila slučajnost ili ratna stihija – Vlada Crne Gore je razradila i u svibnju 1991. donijela poseban „operativni plan“ potpore JNA, naglašava autor „Srca tame“.
Objavljuje i dokumente kako je Vlada, uoči tzv. rata za mir, formirala i posebnu „komisiju“ sastavljenu od njezina podpredsjednika (Blagoje Lučić), ministara: pukovnik Božidar Babić (obrana), Pavle Bulatović (unutarnji poslovi), Božidar Gazivoda (financije), Vojin Đukanović (privreda), dr Miomir Mugoša (zdravlje)…za suradnju i koordinaciju s JNA. Mobilizaciju je Vlada istaknula kao „apsolutni državni prioritet“, napominje Jovanović.

36000 LJUDI U RATNOM POHODU:  U svojoj strukturi Vlada Crne Gore je ratne 1991. imala stalno zaposlene aktivne starješine, oficire JNA, koje je plaćala 20 posto više od ostalih državnih službenika. Vlada je, također kroz budžet „sredstvima za posebne namjene“ kupovala naoružanje i vojnu opremu i plačala troškove logorovanja i obuke za crnogorske rezerviste. Kroz poduzeća zaduživala je direktore i menadžmente da se izravno pobrinu i nadziru da se zaposleni, koji su dobili poziv za rezervu, jave u svoju ratnu jedinicu, navodi autor koji  godinama surađuje s podgoričkim nezavisnim tjednikom „Monitor“.
Ukratko, Vlada Crne Gore je bila najpouzdaniji regrutni i logistički servis JNA na čitavom prostoru SFRJ. Probližno je oko 36000 crnogorskih građana stavila u funkciju pohoda koji je okončan kao tragična farsa; svi ratni ciljevi kod Dubrovnika su propali, zaključuje Vladimir Jovanović u  „Srcu tame“.

Knjiga je tiskana krajem 2011. u Podgorici, i predstavlja iznimno vrijedno i nadasve dokumentirano štivo o krucijalnim zbivanjima u Crnoj Gori odprije dvadesetak godina. Unatoč tome što Jovanovićevo „Srce tame“ sa svojih 367 stranica i mnoštvom dokumenata ujedno predstavlja i temelj za utvrđivanje kaznene odgovornosti onih koji su pripremali, vodili i danomice bdjeli nad odvijanjem „Operacije Dubrovnik“, crnogorsko Vrhovno državno tužiteljstvo (VDTCG) od trenutka izlaska „Srca tame“ iz tiska nije uopće reagiralo.

ZABORAVLJENI BUDVANSKI SPORAZUM: I za kraj još jedno podsjećanje, prije svega zbog velikih braniteljskih i civilnih žrtava te razaranja i materijalnih šteta počinjenih u dubrovačkom kraju tijekom „rata za mir“:  krajem srpnja 2006. godine u Budvi Crna Gora i Hrvatska su sklopile sporazum prema kojemu bi crnogorsko pravosuđe trebalo procesuirati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koje su „u Hrvatskoj ili prema građanima Hrvatske počinili građani Crne Gore ili osobe s prebivalištem u Crnoj Gori“.  

 







KOMENTARI / Komentiraj
   
   

Trocki 01.10.13 u 10:16
Mene je sram! Mene i mnoge moje sugrađane, mora biti sram, jer nakon gore napisanog teksta, treba se prisjetiti onih koji su GRAD HTJELI PREDATI CRNOGORSKIM hordama. Sad, neki od tih ljudi, koji se distanciraju od Apolonijeve ideje, stvaranja "Dubrovačke republike", (jer im Hrvatska nikada ništa nije značila), vladaju Dubrovnikom i kroje ga po svojoj mjeri. Sram me je što se takvi nazivaju Dubrovčanima jer njima je Dubrovnik sinonim bogaćenja i pljačke. Vukovi u janjećoj koži, prepoznati su i dovedeni do zida ("Car je gol"), jer provode politiku dehrvatizacije grad Dubrovnika. Svi oni koji su bili i ostali lopovi i lažovi, osjetit će gnjev ojađenog dubrovačkog puka, kad-tad. Neka je slava i hvala svima onima koji nisu razmišljali o idiotskim potpisima, pa i rukom Vlahušićevom:





Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija