VIJESTI
23.08.2013 u 11:06

Preminuo ratni načelnik dubrovačke policije
Josip Kukuljan: Ponosan sam na oslobađanje juga Hrvatske!

U Rijeci je nakon duge i teške bolesti u 70. godini preminuo Josip Kukuljan, ratni načelnik dubrovačke  Policijske uprave. Za osobiti doprinos u oslobađanju juga Hrvatske Kukuljanu je lanjskog listopada dodijeljena posebna zahvalnica Dubrovačko-neretvanske županije. Podsjećajući se ovog tihog i skromnog čovjeka prenosimo njegova sjećanja na dubrovačke ratne dane o kojima je za riječki Novi List govorio prigodom prošlogodišnje proslave “Dana pobjede” upriličene u povodu 20. obljetnice oslobađanja juga Hrvatske.


komentara  0

-Ponosan sam na podizanje državne zastave na predjelu Kobile prije dvadeset godina, u demilitariziranoj zoni Prevlake, budući da je tada UNPROFOR bio na krajnjem jugu Hrvatske. I danas me ljudi u Rijeci i drugdje prepoznaju po tim trenucima. Podizanjem državne zastave i simbolički i stvarno označili smo hrvatski suverenitet i na tom dijelu Konavala. Ljudi cijene ono što smo prije dvadeset godina učinili u oslobađanju juga Hrvatske.

Zato sam jako sretan što sam pozvan da u utorak, 23. listopada u znak sjećanja na te dane opet podignem hrvatsku zastavu, ovog puta doista na Prevlaci, na tvrđavi na Ponti Oštroj, na krajnjoj točki hrvatskoga juga.

Kazuje nam to Riječanin Josip Kukuljan, umirovljeni policijski dužnosnik, koji je u teškim ratnim danima juga Hrvatske od sredine ožujka do kraja listopada 1992. godine bio načelnikom Policijske uprave u Dubrovniku.

-Ništa nismo znali o situaciji u Dubrovniku i okolici, osim onoga što smo vidjeli na HTV-u. Tek ulaskom u razorenu luku Gruž postali smo svjesni situacije, reći će Kukuljan koji je 13. ožujka '92 u Dubrovnik doputovao brodom, a s njim  su bili ondašnji zapovjednik specijalnih jedinica PU Rijeka Marino Jakominić i Željko Drvenšek.

Život bez struje i vode u opkoljenom gradu uz stalna granatiranja i rušenja bilo je pravo iskušenje. Nije bilo normalno mjesecima mjesecima živjeti u skloništima i podrumima, živjeti od socijalne i pomoći Crvenog križa i donacija. Dubrovčani i više desetaka tisuća prognanika iz dubrovačkog kraja u potpunoj blokadi su proživjeli nevjerojatnih 278 dana. Tridesetak tisuća ljudi živjelo je, ako se tako može reći, na prostoru od 11 četvornih kilometara, od hotela Belvedere do luke u Gružu. Razmjeri ljudske patnje u tim uvjetima kao i razaranja koja je pretrpio dubrovački kraj su teško opisivi, napominje Kukuljan.

Kao da je jučer bilo Kukuljan se prisjeća prvih sastanaka iz travnja '92 s tada ustanovljenim Južnim bojištem i zapovjednika generala Janka Bobetka, njegova pomoćnika i dotadašnjeg zapovjednika obrane Dubrovnika generala Nojka Marinovića, Tončija Glumca i kolega mu iz dubrovačke Policijske uprave kao i "mnogih drugih dragih ljudi" kada se odlučivalo i planiralo kako i kada i s kojim snagama osloboditi Ston, Čepikuće, Slano, Osojnik, Golubov kamen, Rijeku i Župu dubrovačku, sve do Konavala.

-Uz dubrovačke branitelje koji su izdržali i obranili Grad u jesen i zimu '91, od proljeća do kraja listopada '92 praktički nismo stali. Postrojbe Južnog bojišta HV-a činile su Prva, Druga i Četvrta gardijska brigada, ali i vojničke, mornaričke, policijske, tehničke i druge postrojbe iz dubrovačkog kraja, Imotske i Cetinske krajine, Vrgorca, Makarske, Metkovića, Ploča, Karlovca, Rijeke... Od proljeća do jeseni '92 na Južnom bojištu izvedene su prve napadne i osloboditeljske akcije HV-a u Domovinskom ratu. To je činjenica, ti se dani i akcije 'Povratak', 'Čagalj' i 'Tigar' ne mogu zaobilaziti u tumačanju novije hrvatske povijesti, smatra Kukuljan.  

- U tih pet mjeseci oslobodili smo stonsko područje i Dubrovačko primorje, Župu i Rijeku dubrovačku, deblokirali Dubrovnik. Naposlijetku smo oslobodili Konavle i došli na međunarodno priznate hrvatske granice na njezinu krajnjem jugu, ističe ratni načelnik  dubrovačke Policijske uprave. S posebnim se pijetetom sjeća poginulih branitelja, njih je više od 250 poginulo u akcijama na Južnom bojištu, a među njima i njegova prvog suradnika Romana Jakominića.

Vraćajući se u razgovoru na uvodno spomenuto podizanje  državne zastave na Kobili Kukukljan kaže kako to baš i nije išlo tek tako.

- U oslobođenim Konavlima smo već 21. listopada kontrolirali situaciju. Dan kasnije na Debelom brijegu, na granici izemđu Hrvatske i Crne Gore, sastao sam se s ondašnjim načelnikom policije iz Herceg Novog Radojem Radunovićem. Izvjestio sam ga da  23. listopada kanimo podići hrvatsku zastavu na Prevlaci. Na taj sastanak doveli smo i šefove katastarskih ureda iz Dubrovnika i Herceg Novog, pa smo zajednički utvrdili da granica na Karasovićima/Debelom brijegu u odnosu na karte 'odstupa' nekih 70 metara. Dogovorili smo da se obje strane povuku  po 35 metara na tom području. Budući da je granica u području Prevlake bila "čista", 23. listopada sam se s vodom policajaca uputio tamo, kazuje Kukuljan. 

Na ulazu na Prevlaku zaustavio nas je britanski bojnik iz sastava UNPROFOR-a i vrlo osorno rekao kako ne možemo podići zastavu, jer je to područje "pod jurisdikcijom UN-a". Uzvratio sam mu da smo u svojoj oslobođenoj zemlji, i onda je on zatražio "24 sata za konzultacije".

Dan poslije, 24. listopada, opet smo bili na Prevlaci, ali su plavi promatrači UN-a tražili još 12 sati za konzultacije. To je značilo da bi zastavu trebalo podignuti u noći, što je za nas bilo neprihvatljivo. Ustvari, radilo se o velikom pritisku vlasti iz Beograda i Podgorice koji su preko UN-a i Ženeve na sve moguće načine htjeli spriječiti podizanje hrvatske zastave. Bili su svjesni da zastava na krajnjem jugu predstavlja simbol suvereniteta Hrvatske na njezinu krajnjem jugu, i da time priče o ratu vođenom navodno zbog Prevlake padaju u vodu.

Prema dogovoru sa Zagrebom dan poslije, u nedjelju, 25. listopada zastavu sam podigao na predjelu Kobile, iznad uvale Cipavica, pokraj tzv. teodolitaske stanice, na samoj graničnoj liniji između Hrvatske i Crne Gore, na točki znanoj kao Konfin. Podizanje zastave tamo smo proslavili pjenušcem, a bila je toliko velika da se dobro vidjela i s Prevlake. Ali i iz Igala i Herceg Novog, na drugoj strani ulaza u Bokokotorski zaljev, rekao je Novom Listu Josip Kukuljan.


dubrovniknet team





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija