VIJESTI
10.03.2013 u 07:18

Nakon 350 godina zaborava obnovljen spomenik kulture
Sokol grad - nijemi svjedok povijesti Konavala za Uskrs otvara vrata

Izgrađen na stancu podno kamenih klisura što se izdižu poviše Dunava, s pogledom na konavosku plodnu dolinu, još od ilirskih vremena Sokol grad gordo stoji i kao nijemi svjedok prkosi burnim stoljećima. Zaboravljen i od Dubrovčana napušten još 1670.  Sokol je dočekao trenutak obnove. Nakon 350 godina njegove tajne otkrili su arheolozi, a za Uskrs 2013. jedino utvrđeno mjesto u Konavlima zasjat će u svom punom sjaju kao srednjovjekovna turistička atrakcija.


komentara  0

Slojevi zemlje koji su se stoljećima taložili podno stanca na kojemu je Sokol izgrađen otkrili su kako je ovo mjesto bilo naseljeno još u bakrenom dobu 2000 godina prije Krista. Pronađene su bakrene zdjele, koje tome svjedoče. Bogati nalazi iz brončanog i željeznog doba, svjedoče o neprestanoj  aktivnosti.

U obnovljenoj tvrđavi bit će izloženi svi nalazi nađeni podno tvrđave i u njoj, a među ostalim izložit će se sadržaj jednog groba od prije 500 godina prije Krista sa željeznim kopljima sa sjekirama sa ukrasima od jantara, stakla i bronce.

Prvu gradinu na kamenu stancu izgradili su Iliri, a tome svjedoči i novac ilirskog kralja Balea (oko 1000 godina prije Krista). Dolaskom Rimljana na ovom mjestu gradi se rimska utvrda, najvjerojatnije drvena.
Nakon sloma rimske uprave krajem petog stoljeća, na području Dalmacije i Dubrovnika formira se Ostrogotska država. Dolaskom Justinijana i uspostavom bizantske vlasti, u prvoj polovici 6. stoljeća na mjestu ilirske gradine i drvene rimske utvrde gradi se jaka  bizantska utvrda od koje su sačuvani brojni ostaci.

Svako povijesno razdoblje na Sokolu je ostavilo svoj trag, koji govori o njihovom načinu života. Iz ranoantičkog i kasnoantičkog razdoblja fibule, ključevi, pečati, ostaci keramičkih i staklenih posuda. Pronađene su čitave pegule sa pečatima. 
U srednjem vijeku više ne možemo govoriti o tvrđavici, već o pravom gradu, koji kao vojna utvrda traje kroz cijeli srednji vijek. Nađeni su ostaci iz 7, 8, 9.  i 10. stoljeća koji su skromni, ali dokazuju da se tu živjelo. Glagoljski natpis iz 11. stoljeća svjedoči o pismenosti Sokolovih gospodara.  Vrlo rijetke, odnosno najskuplje vrste stakla iz 13. i  14.  stoljeća  u vojnoj tvrđavi iznenadili su arheologe. Staklene čaše napravljene su tako da budu hrapave s vanjske strane, kako onima koji su jeli rukama ne bi ispale iz masnih ruku.

U tom razdoblju tvrđavom upravljaju lokalni gospodari, a  oni su bili ili Dukljani ili Srbi ili Bosanci sve dok nije 1420. tvrđavu i Konavle preuzela Dubrovačka Republika.

Dubrovačka vlastela Sokol grad nije baš voljela. Nije im bila draga služba u osamljenoj tvrđavi na kraju Republike, bez komoda i udobnosti. Ipak je dubrovački humanist Ilija Crijević baš u Sokolu ispjevao svoj spjev „de Epiduauro“, pri tom opisavši krševiti krajolik oko kule i pogled na dolinu još u 16. stoljeću. Crijević je bio istjeran iz Sokola, zato što je za vrijeme svoje službe tu dovodio svoju ljubavnicu, što je bilo strogog zabranjeno.

Dubrovčani kupuju Sokol grad 1419. a u posjed dolaze tek 1420. No morali su ga napustit, da bi konačno tek 1423. došli i ostali sve do 1672 godine. Dubrovčani obnavljaju nadograđuju i utvrđuju Soko.

Zašto su Dubrovčani napustili Sokol grad nakon 250 godina?

Ova je tvrđava imala, kroz povijest dvije uloge: da brani već ustaljeni poredak u Konavlima od napadača sa sjevera i da se sa  tog mjesta gospodari samim Konavlima. Ilirska gradina je služila za upravljanje i gospodarenje okolnim područjima. Rimska i bizantska utvrda služe za upravljanje i ubiranje prihoda od poreza u i za obranu Konavala. Kad je uspostavljena i učvršćena vlast Sokol služi za kontrolu davanja feudalaca i tada je to klasični srednjovjekovni grad.

Dolaskom Dubrovčana uređuje se posjed Konavala, njima ne treba Sokol za upravljanje jer oni imaju Knežev dvor u Pridvorju. Soko grad  postaje kastel Sokol.  Dubrovčani ga koriste kao utvrdu za zaštitu stanovništva tijekom turskih napada.

Kad je s Turcima uspostavljeno  primirje, Sokol gubi obrambenu ulogu. U 16. i 17. stoljeću topovi  postaju puno opasniji, imaju veći kalibar. Dubrovačke zidine tada dobivaju predziđa, na Sokolu nema mjesta za pojačanje zidina. Problem je i što paravojne skupine pljačkaša u tom razdoblju haraju Konavlima i prolaze kraj Sokola, zaobilaze ga. U obračunima Turaka i hajduka u Konavlima  tijekom Kandijskog rata stanovništvo Konavala sa 15 tisuća smanjuje se na 4, krajem 16. stoljeća. Sokol ne može spriječiti te napade. Nakon velike trešnje, kad je Dubrovnikom zavladala velika kriza Republika napušta Sokol kulu 1670. godine.

Društvo prijatelja dubrovačke starine još je 1970. dobilo Sokol grad na upravljanje, ali tada nije bilo dovoljno sredstava za obnovu. Lukša Beritić je u tom periodu na zahtjev mještana Dunava dopustio da se u tvrđavi ponovno napravi gustijerna koja je tu postojala i za vrijeme Republike. Nakon punih 350 godina Sokol će ove godine otvoriti svoja vrata posjetiteljima. Svi nalazi bit će izloženi unutar tvrđave.


Katarina Fiorović/FOTO: DPDS





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija