Sunce, koža i SPF

Sunce. Moj najveći neprijatelj. Krivac za toplinske valove. Razlog ekstrabrzom topljenju leda, sladoleda i ostalog zaleđenog. Uzrok njorganju sveopćeg pučanstva. Katalizator isparavanja. Nasilnik koji spaljuje blijedopute i nezaštićene.

Sunce je industrija. Točnije; ljeto je industrija. Za ona dva tjedna na plaži, koje si većina može priuštiti, dostupan je bezbroj proizvoda kojima ćemo spriječiti opekline. No osim te “zdravstvene” ponude, tu su i proizvodi za samotamnjenje (da bi stvorili privid preplanulosti tj. da se kad već dođete na plažu, ne bi stopili sa bijelim stijenama/žalima), zatim raznorazne mermelade, pekmezi, ajvari i senfovi za brže tamnjenje, pa “after-sun” proizvodi koji hidratiziraju kožu izmaltretiranu sunčevim zrakama. U zadnje vrijeme je postao zakon ljeti se panično “odijevati” u visoke faktore, minimalno 50. Strah od melanoma, bora, hiperpigmentacija, isušivanja… Ljudi moji, ovo je terorizam. Reklame nas plaše. To nije u redu.

Ali u redu je brinuti se. O sebi i o svojoj koži. Pa ću kurtoazno, čisto informativno (i nipošto stručno) natuknuti par riječi o nekim užancama u blogerskom svijetu. A vi radite kako vam volja.

 

Sunce je super, ali je isto tako i grozno. Super je jer nam pomaže sintetizirati D vitamin, grozno je jer nas ozračuje i uzrokuje mutacije. Neki ljudi su osjetljiviji, neki alergični, neki pak prvim kupanjem dobiju divnu brončanu boju. Postoji dakle 6 fototipova; tj. 6 kategorija u koje se možemo pospremiti. Prvi su osobe čija je koža bijela, s pjegicama, često crvene kose (popularno zvani “gingeri” koja pri najmanjem izlaganju suncu crveni. Drugi fototip su osobe s manje svijetlom kožom, također osjetljivom na sunce, koja također teško tamni i sklona je opeklinama. Treći fototip su pak osobe sa svijetlosmeđom kosom, čija koža relativno dobro i brzo tamni. Četvrti su osobe s maslinastom i tamnijom puti, smeđe i crne kose, koje jako dobro podnose sunce. Peti i šesti fototip su rezervirani za crnu rasu.

Bez obzira na to koji ste fototip i kako se vaša koža ponaša na suncu, trebali biste, tako barem kažu, koristiti adekvatnu zaštitu. Pri tome se treba voditi činjenicom da veći zaštitni faktor (SPF) ne znači dulje djelovanje. Prema definiciji, SPF broj jest omjer vremena izloženosti UV (sunčevom) zračenju potrebnom da izazove minimalno uočljivo crvenilo na zaštićenoj koži i vremena koje je potrebno za pojavu crvenila na nezaštićenih koži.

Zaključak je dakle da bi svjetliji fototipovi trebali koristiti kreme s većim faktorom, a oni tamniji s manjim, no svi fototipovi bi svako sat-dva trebali obnavljati zaštitu, neovisno o faktoru. Pri tom je zgodno spomenuti da zaštitne kreme ne zaustavljaju tamnjenje, već sprečavaju crvenilo i mutacije u stanicama, jer sunčeva svjetlost je ipak zračenje (radijacija!!!). A to se zračenje sastoji od infracrvenog, UVA i UVB (ultra-violet – ultra-ljubičasto). UVA zračenje je ono koje traje cijeli dan, svaki dan, cijele godine. Njegovi valovi su duži i prisutni su cijelo vrijeme. To je ljubav koju nam sunce šalje kroz sva godišnja doba, a ne samo ljeti oko podne. UVB ima kraću valnu duljinu, najjače je oko podne, ljeto je njime zasićeno i ono uzrokuje bolne opekline i malinastu put.

286_by_dadilights

 

Od tog zračenja, osim tamne odjeće, debelog hlada, krova nad glavom i persijana, štite nas i kreme, tj kreme s tzv. filterima. Postoje dva tipa filtera, a to su kemijski i mehanički tj. mineralni. Mehanički tj. mineralni filteri su zapravo oksidi titana i cinka. Meni su poznati kao bijeli pigmenti u slikarstvu, ali eto, naširoko se koriste i u kozmetičkoj industriji. Fino mljeveni, disperzirani u kremi, oni sjednu na kožu ne upijaući se, te se ponašaju poput malih zrcala koja odbijaju svjetlost tj. zračenje. O kemijskim filterima ne znam ništa, osim da su to nekakvi kemijski spojevi koje se upijaju u kožu i ne ostavljaju bijeli trag, te kreme s kemijskim filterima nisu toliko teške i masne kao one s mehaničkim tj. mineralnim. Postoje dakako i kreme koje kombiniraju obje vrste filtera.

 

Prema mojim površnim istraživanjima, kemijski filteri funkcioniraju za one svakodnevne zrake, dok su mineralni bolji izbor za sunčanje i popodnevni picigin.

Opreza nikad dosta, pa ću vas tako još više uplašiti i terorizirati; ukoliko su oksidi titana i cinka svedeni na jako male čestice (takozvane NANO čestice) to nije dobro, jer je dokazano da se talože u stanicama i uzrokuju svakojake promjene, navodno unutar sme DNK. Kemijski filteri pak su na glasu kao kancerogeni. A ja iskreno ne znam što bi više mislila, pa mislim da je najbolje slušati zdrav razum.

Kada je Sunce najjače, ostat lijepo doma ili se zavuć u duboki hlad i odhibernirat. Na plažu ić kad je Sunce debelo na zapadu, ili nisko na istoku. Ako nas posao vuče u podnevni pakao na teren (vodičke i vodiči, na vas mislim); zaštitite se šeširom s velikim obodom i koristite kremu; za lice, dekolte i ruke, a i za ostale nepokrivene djelove tijela, s minimalnim zaštitnim faktorom 30. Po mogućnosti onim bez nano čestica i kemijskih filtera.  Za ostale periode, dnevne kreme sa uobičajenim faktorima (15) su sasvim dostatne za rano jutro i kasno popodne. Ali možda sam u krivu.

Sad vi meni možete reći; “Ali ja koristim puder koji ima zaštitni faktor.” A ja vam odgovaram da jedan sloj pudera ne predstavlja dovoljnu količinu da pruži deklariranu zaštitu. A kako se ja štitim?

Ove godine obožavam Alba Botanica Very Emollient Sunscreen (s lavandom), koji sam na blef naručila s iHerba. Odličnog je sastava, ima vrlo visok SPF (45), nalazi se u zgodnom malom pakiranju (taman da ga uspijem potrošiti za vrijeme trajanja “sezone”). Relativno je nemastan, iako bi bolje pristajao sušoj do normalnoj koži, nego nama masnima. Ne ostavlja bijeli trag, puder odlično sjeda na njega (mada mi to nije neki kriterij jer ljeti uglavnom ne koristim puder), te uza sve to – odlično miriše.

SPF_1

Jučer sam iznenadno dobila i krasan paket od Eucerina s kojima surađujem već neko vrijeme. Njihov Sun Gel-Creme Oil Control Dry Touch SPF 30 je točno ono što meni treba, jer je nemastan, gelast, hidratantan i kaže da kontrolira lučenje sebuma. Živi bili pa vidjeli. Danas sam ga prvi put stavila na facu, i koža mi je prilično mat nakon 4 sata nošenja. Uzmimo u obzir da sam pod klimom, ali impresionirana sam, jer ja sijam ko tepsija i na -15. Inače, tokom godine, rano ujutro i kasno popodne, kad izlazim i trebam kremu, koristim one sa zaštitnim faktorom 15, čisto da mi srce bude na mjestu. Ove godine sam vrlo zadovoljna, opet s Eucerin Aquaporin Active kremom, koja iako nije za masnu kožu, funkcionira kad zapuše bura, u kombinaciji s malo matirajućeg pudera i papirićima za blotanje.

SPF_4

Usporedbe radi – teksture krema. Prva je Aquaporin (SPF 15), druga je Oil Control Dry Touch (SPF 30) i treća je Alba Botanica (SPF 45). Kao što vidite, prve dvije su vrlo prozirne i upijajuće (kemijski filteri?), dok je treća očigledno nafilana mineralnim filterima. Što uopće nije loše.

Kad moram ić čupat travu oko kuće, na lice natrackam spomenuti SPF 45, a na nepokrivene dijelove tijela ću prskati ovaj Eucerin Transparent Sun Spray Dry Touch (mrzim nazive proizvoda) SPF 50, a kad ga obiteljski podijelimo i potrošimo (imam filing da će brzo iscurit), trošit ćemo Lidlov Cien sprej s faktorom 20 koji mi je ostao u Vela Luci (kad sam za prošli vikend išla čupat travu po taraci…) pa ga nema na slici.

SPF_2

 

I to je uglavnom to. Apsolutno nepotpun članak s hrpom poluinformacija. Poanta ovog posta je da se vi zapitate da li adekvatno štitite svoju kožu i počnete razmišljati o štetnom učinku Sunca ali i krema za sunčanje. Kako sam ja veliki skeptik (a nisam oduvijek bila), smatram da je potrebno razumno odvagnuti i umjereno se izlagati Suncu uz oprezno korištenje zaštitnih sredstava. Džaba ti preplanulost ako to znači da ćeš za 20 godina imat kratere i kanjone po faci. Džaba ti kreme ako te ubijaju. Umjerenost u svemu!

Naišla sam na jedan članak kod Miška, pun nekih tvrdnji i saznanja, o kojima ni sama ne znam što da mislim. Nisam teoretičar zavjera, nisam sucker za sve prirodno-ekološki-organski-veganski (ja volim svoje kreme konzervirane, ne želim plijesan i gljivice, hvalalijepo), ali ono. Koliko su sve informacije iz masovnih medija i ove alternativne relevantne? Procijenite sami.

Što vi mislite o zaštiti kože na Suncu i SPF kontroverzama? Na koji način se vi štitite ljeti? Koje proizvode (ne)koristite?

7 thoughts on “Sunce, koža i SPF

  1. Lajkam lajkam….odličan tekst, baš što nama ženskim smrtnicama treba 🙂 Mozak mi se mazi više ovim tekstom nego tipa od Andree Andraši 🙂 Za sebe koristim “DI” sprej, 50 faktor…muž i ja smo tip 2 u ovom tekstu (svijetla put). Imamo klinku 2,5god. Prva dva ljetovanja sam koristila Baby Daylong 50faktor, ove godine Eucerin 50 (još nije istekao rok u kojem se smije koristiti), ali sam još kupila za more u spreju njihov SUN Kids 30 faktor. Ona je isto kao i mi tip 2 ali ima porculansko bijelu put. Eto gac…..čekam sljedeći postek.

    1. Lajkam i ja komentar ;D
      I ja volim sprejeve, puno su praktičniji od onih (z)mazajućih, pogotovo ako su nemasni i transparentni. Dakle generacija! Naš mali je trojka 😀 već ima “tanlines” od majice i sandalica hahaha!

  2. Odličan post i drago mi je da je spoenuta moje otkriće Eucerin Sun gel <3
    Ono što me zbunilo da se mineralni UV filteri zovu i mehanički? To mi je prvi glas, Znam ih kao mineralne ili fizičke i to zato što ti bijeli pigmenti, minerali sjede na koži i na taj način nas fizički štite od UV zraka te se ne upijaju u kožu i krvotok. Naravno pod uvjetom da su bez nano čestica pa se čeka zakon gdje će svi proizvođači morati naglasiti da li koriste nano čestice ili ne, Kod kemijskih filtera je drugo, oni se upijaju u kožu i ulaze u krvotok te pretvaraju u energiju.

    1. Ovo “mehanički” sam našla u par članaka, a činilo mi se logičnim; mehanički su hlad, odjeća, šešir… A pošto su ovo praktički malena ogledalca koja sjede na površini kože i rade fiziču barijeru… Evo ne znam 😀 nespretno baratam terminologijom/prevođenjem.
      Što se kemijskih filtera tiče, koliko ja znam, u većini slučajeva se koristi kombinacija nekoliko njih; oni apsorbiraju UV zračenje; neki su fotostabilniji, neki nisu, itd… Rade po principu da energiju UV zračenja otpuštaju kao neku drugu vrstu energije (valjda niže frekvencije), ne dopuštajući štetnom zračenju da dođe do kože (iako sama molekula kemijskog filtera ulazi u stanice). Ali ne bih ulazila toliko duboko u fiziku, ubit će me kum (fizičar) XD Neki dan sam ga molila da mi izračuna oplošje krnjeg stošca, što je puno rudimentarnije od optike… kvantne mehanike? ili u koju granu već spada ova tema hahahaha

      1. I jos da se osvrnem na spomenuti clanak u kojem nas poznati teoreticar zavjere upozorava da cemo od krema umrijet u najvecim mukama. Zao mi je da takve nestrucne clanke sadrze povrsne i nestrucne informacije. Nisu sve kreme iste i ne trpaju se u isti kos. Ono mazite se maslinovim uljem spf 4 LOL. Nek to kaze onima na odjelu s oboljelim od melanoma.

        1. apsolutno se slažem s tobom, ali takve stvari nam trebaju, u apsolutno svim sferama života, da sačuvamo zdravu sumnju u sve servirane informacije, te da se sami konstantno obrazujemo i donosimo što ispravnije odluke. *SKEPTIK FOREVAH* 😉

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *